Veliki problem

TREBAMO LI BRINUTI? Zalihama zmijskog protuotrova dogodine istječe rok trajanja, a novi se ne proizvodi

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Zaliha ima dovoljno, s obzirom na to da su ugrizi zmija relativno rijetki možda bi ih bilo i za iduću sezonu, ali im rok trajanja istječe krajem godine i vjerojatno će ga trebati uvoziti



Ovo je zadnje ljeto u kojem su hrvatskim bolnicama na raspolaganju doze zmijskog protuotrova proizvedene u Imunološkom zavodu. Zaliha ima dovoljno, obzirom da su ugrizi zmija relativni rijetki možda bi ih bilo i za narednu sezonu, ali kako im rok trajanja ističe krajem godine i ovaj će se dragocjeni proizvod IMZ-a od iduće godine po svemu sudeći morati uvoziti. Imunološki zavod nalazi se na prekretnici: Grad Zagreb ulazi u IMZ kao strateški partner nakon što provede dubinsko snimanje stanja u tvrtki, a nakon toga donosit će se odluke o tome koji će se proizvodi, i u kojem roku, ponovno početi proizvoditi. Kada će na red doći protuotrov za ugriz zmije, pitanje je na koje uprava IMZ-a danas nema odgovora.


– Našeg protuotrova na tržištu još ima, zalihe su raspodjeljene po zdravstvenim centrima i može se reći da je Hrvatska za ovo ljeto pokrivena – ocjenjuje Nevenka Kovač, v.d.ravnatelja IMZ-a. Njihov proizvod, potvrđuje, traje do kraja godine, a hoće li se, i kada, u pogonima Imunološkog zavoda ponovno proizvoditi zmijski protuotrov, ne može predvidjeti. Po njenom sudu moguće je da će se do gradnje novog pogona, ako se takvi planovi temeljem sporazuma Vlade i Grada Zagreba realiziraju, dio proizvodnje odvijati na postojećoj lokaciji, dok će dio sigurno čekati gradnju nove tvornice.


Dinamika obnove


– Upravo pripremamo teren za realizaciju partnerstva Vlade i Grada Zagreba. Gradu Zagrebu tijekom dubinskog snimanja stanja u IMZ-u osigurat ćemo sve relevantne podatke o našim projektima, troškovima, planovima, a nakon toga i na njima je da sudjeluju u odlučivanju o budućnosti tvrtke. Puno smo se naslušali planova od kojih nije bilo ništa, sada treba ići vrlo ozbiljno – smatra Kovač.





KBC Rijeka trenutačno raspolaže sa šest doza protuotrova za zmije otrovnice. Tu količinu smatraju dostatnom, tim više što se tijekom 2018. godine u riječkoj bolnici nije utrošila niti jedna doza seruma. Uzimajući u obzir istek roka trajanja postojećih doza, KBC Rijeka će na vrijeme nabaviti nove količine protuotrova, najavljuju iz uprave.



Činjenica je da su postojeći prostori IMZ-a neadekvatni za proizvodnju i da se ona može obnoviti jedino u novoj tvornici, a opseg proizvodnje i dimenzije novog prostora ovisit će, kaže v.d.ravnateljica, o strateškom partneru. Nakon dubinskog snimanja, odlučivat će se o tome koja se proizvodnja može odvijati u postojećem ili unajmljenom prostoru, do preseljenja. Kovač ne isključuje mogućnost da se dio proizvodnje obnovi već sada.


– Očekujem da se ove jeseni definira dinamika obnove IMZ-a, i odredi što se sve može napraviti odmah, prije gradnje nove tvornice. Sad imamo dozvole za dijelove proizvodnje, a vjerujem da ćemo još dio proizvodnje moći pokrenuti ovdje ili na drugoj privremenoj lokaciji – kaže Kovač. Ovisit će to o procjeni Grada Zagreba, koji je najavio ulaganje od 43 milijuna kuna u modernizaciju pogona i opreme. Strojevi i oprema mogli bi se, smatra Kovač, nabaviti već sada, a naknadno se prebaciti u nove pogone, kad budu izgrađeni.

– Neće se čekati gradnja novih pogona. Očekujem konkretne korake na pokretanju proizvodnje tijekom ove jeseni – zaključuje.


Neuspjela privatizacija


Imunološki zavod ostao je bez proizvodnih dozvola prije pet godina, a danas ima dozvolu samo za proizvodnju virusnih cjepiva, koja čine manji dio ukupne proizvodnje. Najveći prihod IMZ je do 2013. godine ostvarivao proizvodnjom krvnih pripravaka, koji se godinama u Hrvatskoj više ne proizvode.


Nakon neuspjelih pokušaja privatizacije, a onda pretvorbe zavoda u javnu ustanovu, Grad Zagreb ponovno je iskazao interes za ulaganje u nekad uspješnu proizvodnju cjepiva i krvnih pripravaka. Prema sporazumu s Vladom, Zagreb bi dokapitalizirao Imunološki zavod okvirnim iznosom od 110 milijuna kuna, od čega bi 35 milijuna išlo za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima. Prije realizacije sporazuma, treba riješiti i pravna pitanja – primjerice zaustaviti postupak pretvorbe IMZ-a u javnu ustanovu koji je pokrenut još u vrijeme Milanovićeve vlade. Kako se politika upravljanja tvrtkom godinama odvijala puževim korakom, 150 zaposlenih i u ovom slučaju »puše na hladno« i strahuje da bi realizacija optimističnih planova mogla potrajati.