Malo smo rasli, ali...

Objavljena svjetska ljestvica talenata, evo kako na listi stoji Hrvatska

Hina

Po faktoru sposobnosti zemlje da zadrži kvalitetnu radnu snagu i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi gotovo na samom dnu



Na Svjetskoj ljestvici talenata 2018., koju izrađuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, Hrvatska se ove godine nalazi na 54. mjestu od ukupno 63 zemlje koje su rangirane, poboljšavši svoju poziciju za šest mjesta u odnosu na prošlu godinu, izvijestili su u utorak iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost, partnerske institucije IMD-a.


Hrvatska je u odnosu na lani poboljšala svoju ocjenu s 37,84 na 42,74. Prvorangirana Švicarska ima ocjenu 100.


Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene ljude kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće IMD-a bazira se na tri ključna faktora: »ulaganje i razvoj« – podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, potom »faktor privlačnosti» – sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče ih iz inozemstva te »faktor spremnosti« – mogućnost zemlje da udovolji zahtjevima tržišta rada za potrebnom radnom snagom i stvaranjem baze talentiranih osoba.


Ta tri faktora ukupno sadrže 30 pokazatelja, pri čemu je su dio statistički podaci, dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.Na ovogodišnjoj tablici, poslije Švicarske slijede Danska, Norveška, Austrija, Nizozemska, dok se na dnu ljestvice nalaze Slovačka (59.), Kolumbija (60.), Meksiko (61.), Mongolija (62.) i Venezuela (63.). Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (28.), Slovenija (30.), Češka (37.), Poljska (38.) i Mađarska (49.).

I ove godine, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost, europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Od prvih 15 mjesta, 11 se odnosi na europske zemlje. Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja, koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine. To im omogućuje da razvijaju lokalne talente i istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju.


Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (39.). Kao prednosti pritom se ističu izdvajanje za obrazovanje po učeniku (po postotku BDP-a po glavi stanovnika nalazi se na 11. mjestu) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama (12. odnosno 9. mjesto). Kao nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika (posljednje, 63. mjesto). Prema razvijenosti zdravstvene infrastrukture Hrvatska je na 44. mjestu, a po parametru prakse za vrijeme školovanja na 60. mjestu.


Po faktoru sposobnosti zemlje da zadrži kvalitetnu radnu snagu i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi gotovo na samom dnu, na 60. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života (14. mjesto), a nedostatak je u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba, gdje je posljednja, na 63. Isto tako, prema rezultatima ocjenjivanja motivacije zaposlenika isto je u lošoj poziciji, na 62. mjestu.


Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska se nalazi također na začelju, na 62. mjestu. Najbolje je rangirana po znanju stranih jezika (31.), a nedostaci su joj u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama (63.), međunarodnog iskustva višeg menadžmenta (63.) te dostupnosti kompetentnog višeg menadžmenta (63.).