Neobično istraživanje s Pupovcem u glavnoj ulozi: Je li HRT zajahao val kojeg je upogonila HVIDRA?

Siniša Pavić

fotografije: Darko Jelinek

fotografije: Darko Jelinek

Milorad Pupovac je akter hrvatske politike, stoga mislim da je urednička pogreška HRT-a smještanje njegovih izjava u kontekst odnosa Hrvatske i Srbije smatra, sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu



ZAGREB – Je li to Hrvatska radiotelevizija zajahala val što ga je upogonila HVIDR-a koja uporno od premijera Plenkovića traži da raskine koaliciju sa SDSS-om dok Milorada Pupovca proglašava »glavnim sijateljem mržnje prema Hrvatima«!? Pitanje se neminovno nametnulo prošli ponedjeljak nakon središnjeg Dnevnika HTV-a u kojem su prezentirani rezultati istraživanja HRejting. Ime Milorada Pupovca našlo se među ponuđenim odgovorima na više pitanja, a već je sama najava prezentacije, od strane voditelja Dnevnika Đurice Drobca, u fokus stavila Pupovčevu ulogu u »novom zaoštravanju odnosa između Hrvatske i Srbije«, kako su to definirali Drobac i prezenter, novinar Damir Smrtić.


– Dogodio se incident na Bajakovu, izjave Milorada Pupovca podigle su dosta bure, no krenimo redom; tko je za ispitanike krivac za ovo najnovije pogoršavanje odnosa između dviju zemalja? – kazao je u uvodu Drobac.


U anketi što ju je za HRT provela Agencija Promocija plus i pitanje »koga od političara, stranaka, ili institucija građani smatraju najodgovornijim«. Smrtić nabraja postotke po kojima je glavni krivac predsjednik Srbije Aleksanadar Vučić, zatim srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, pa Vlada Srbije, a onda Pupovac. Eto Pupovca i u još jednom pitanju.


Jedinstven primjer




– Veliku buru podigle su izjave Milorada Pupovca nakon napada huligana na pripadnike srpske nacionalne manjine u okolici Knina. Kakve su reakcije ispitanika na te izjave, pita Smrtića Drobac.


Smrtić na to kazuje kako je Pupovac za BH Portal između ostalog kazao da Hrvatska postaje faktor nestabilnosti na prostorima bivše Jugoslavije, a onda otkriva da je na pitanje slažu li se s tom tvrdnjom 70,2 posto ispitanika kazalo da se ne slaže.


– Koliko ja pamtim i koliko se sjećam to je jedinstven primjer u dosadašnjoj HRT-ovoj propagandnoj mašineriji da se izjava nekog od javnih političkih figura koristi kao sredstvo za istraživanje javnog mnijenja i preko tog istraživanja želi postići tobožnji objektivni stav o toj izjavi i onome tko je to izjavio. To je sasvim netipično čak i za javni medij s minimalnim demokratskim standardima da poseže za vrstom propagande svojstvenoj za razdoblja totalitarnosti u društvima na jugoslavenskom prostoru. Zadnje što želim reći je da to nije stvar medijske tehnike negoli stvar do koje razine i ispod koje razine mogu pasti agencije za istraživanje javnog mnijenja, što u želji da zarade novac, što u želji da za nečije interese kreiraju javno mnijenje na stvaranju odiuma preme jednoj osobi, preme nacionalnosti koju predstavljam. I kad bi postojalo udruženje za tu vrstu agencija, sasvim je sigurno da bi se mogla preispitati etičnost i profesionalnost agencije koja je, ako ne i inicirala, onda sasvim sigurno provela i oblikovala to istraživanja – rezolutan je Milorad Pupovac.


Jesu li, dakle, istraživanje i prezentacija provedeni korektno!?


Urednička greška


– Kada je u pitanju dio istraživanja HRejting kojim se istražuje javnom mnijenje građana o odnosima Hrvatske i Srbije i prezentacija rezultata u Dnevniku HTV-a, smatram da postavljena pitanja i njihova prezentacija te interpretacija ima nekoliko nekorektnih elemenata. Prije svega, smatram vrlo problematičnim eksplicitno i implicitno smještanje političkog djelovanja i izjava Milorada Pupovca u okvir teme odnosa Hrvatske i Srbije. Milorad Pupovac je akter hrvatske politike, te njegove izjave i potezi u zadnji nekoliko mjeseci imaju prije svega unutar-politički značaj. Čak i izjava o tome da je Hrvatska postala faktor nestabilnosti u regiji je prije svega unutarnjepolitička izjava, usmjerena prema hrvatskim akterima i javnosti. Stoga mislim da je urednička pogreška HRT-a smještanje tih izjava i poteza u ovu temu, pa onda i uključivanje Pupovca u pitanja i odgovore u ovom istraživanju, kazao nam je Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sociolog s višegodišnjim iskustvom u provođenju ispitivanja javnog mnijenja.


U tom smislu Bagić prije svega vidi odgovornost HRT-a kao naručitelja, a ne agencije Promocija Plus kao provoditelja istraživanja.



S Prisavlja napominju kako HRT naručuje i objavljuje ispitivanja u cilju informiranja javnosti, a ona u pravilu postižu veliku citiranost u drugim medijima. I makar anketama, kako kažu, nije primarna svrha dizanje gledanosti već informiranje, u odgovoru se ističe da je HRT bio najgledanija televizija u tjednu od 16. do 22. rujna kad se zbroje udjeli u gledanosti svih kanala.


Tko je, dakle, poželio i tko je kreirao baš ovakvu anketu kakva je viđena u Dnevniku HRT-a prošli ponedjeljak, ostalo je do kraja nerazjašnjeno. No, legitimno se i zbog toga zapitati koliko je postavljenim pitanjima zadovoljan premijer Andrej Planković koji svim silama nastoji primiriti HVIDR-u i sačuvati koaliciju. Tajming od ankete teško da mu može biti po volji. Neki analitičari pri tom idu toliko daleko da predviđaju kako bi se premijeru javni servis mogao »odmetnuti« jednako kako se onomad »odmetnuo« Vladi Zorana Milanovića za pojave šatoraša.



– Eventualno bi se iz profesionalne istraživačke perspektive moglo prigovoriti formulaciji zadnjeg pitanja u kojem se traži mišljenje građana o izjavi Milorada Pupovca da je Hrvatska postala faktor nestabilnosti u regiji. Mislim da bi bilo profesionalnije i pouzdanije da se ispitanike pitalo što misle o sadržaju te izjave bez navođenja autora izjave, jer čim u pitanju navedete autora neke misli, ispitanici se određuju prema njemu, a ne prema sadržaju te izjave.


Što ljudi misle


Gledajući strogo istraživački, mi sada ne znamo da li ispitanici misle suprotno od Pupovca ili im se možda samo ne sviđa što je to izrekao baš on, ističe Bagić.


Direktor Agencije Promocija plus Agan Begić, međutim, propusta ne vidi.


– U metodološkom smislu nema nikakve dvojbe da su sva pitanja u HRejtingu postavljena metodološki ispravno, pa i ono u kojemu se spominje autor neke izjave, jer je izjava dana javno, odnosno poznat je autor izjave. Što se tiče određivanja tema za naša istraživanja javnog mnijenja, mogu reći da se kao i u novinarstvu odvija na sličan način: ili teme predloži agencija/novinar ili naručitelj/urednik. Kako se već desetljećima bavimo istraživanjem javnog mnijenja, pa i onog koje je usmjereno na političke teme i sadržaje, za očekivati je da ponešto i razumijemo o javnom mnijenju. U tom smislu vrlo često provodimo vlastita istraživanja ili istraživanja za određene medije, institucije, organizacije u kojima te svoje spoznaje eksploriramo u kreiranju upitnika, odgovora Begić.


Tko je taj koji određuje temu i pitanja anketa pa tako i ove, HRT ili Agencija koja istraživanje provodi, pitali smo i HRT.


– HRT kao naručitelj istraživanja agenciji daje okvirne teme, kao što su primjerice rejting političkih stranaka ili potencijalnih predsjedničkih kandidata, najvažniji događaji u medijima u nekom trenutku i slično, a agencija potom formulira pitanja koja se postavljaju ispitanicima – stoji, među ostalim, u odgovoru HRT-a.