Obnova

Imunološki i dalje na čekanju. Danas je potpuno jasno da se proizvodnja na staroj lokaciji neće obnoviti

Ljerka Bratonja Martinović

Foto D. Lovrović

Foto D. Lovrović

Rasplet stanja u IMZ-u i dalje ide sporo, daleko od očiju javnosti, a informacije stižu na kapaljku. Rokovi na koje su radnici upozoravali još od 2014. godine odavno su istekli, a danas je potpuno jasno da se na postojećoj lokaciji proizvodnja neće obnoviti



ZAGREB Mario Meštrović, Mirka Jozić i Ana Stavljenić Rukavina predloženi su na posljednjoj sjednici Vlade za nove članove Nadzornog odbora Imunološkog zavoda (IMZ). Ako ih glavna skupština potvrdi, bit će to prvi znak početka realizacije zajedničkog Vladinog i Bandićevog plana za spas Imunološkog zavoda.


Savjetnik Vrdoljaka


Meštrović je u doba vlade Zorana Milanovića bio savjetnik tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, a kao njegov čovjek je 2014. preuzeo je upravljanje Imunološkim zavodom. S tog ga je mjesta smijenio SDP-ov ministar zdravlja Siniša Varga i postavio aktualnu v.d. ravnateljicu Nevenku Kovač. Mjesec dana kasnije, Meštrović je podnio ostavku na mjesto predsjednika uprave trgovačkog društva Imunološki zavod nakon što nije uspio sazvati skupštinu neophodnu za isplatu dioničara i prijenos vlasništva na javnu ustanovu IMZ. Očito i sada dolazi kao Vrdoljakov čovjek koji će nadzirati projekt obnove proizvodnje IMZ-a. Ostale dvije akvizicije predstavljaju Grad Zagreb, kao strateškog partnera, odnosno gradonačelnika Milana Bandića: Mirka Jozić pročelnica je zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, dakle predstavnica gradske vlasti, a Ana Stavljenić Rukavina potpredsjednica Gradske skupštine iz redova Bandićeve stranke.



Od Ane Stavljenić Rukavina, koja se ovih dana nalazi na bolničkom liječenju, doznajemo da je dubinska analiza još uvijek u toku, a trebala bi biti uskoro gotova. O tome što dalje slijedi, i u kojem roku, nitko od odgovornih ne želi govoriti. Dubravko Kičić, direktor IMZ-a d.d. uputio nas je na svoju kolegicu u javnoj ustanovi IMZ, Nevenku Kovač, no ona tvrdi da pitanja koja javnost trenutačno zanimaju nisu u njenom djelokrugu rada, već se tiču trgovačkog društva.





Puževim korakom


Nakon što je proljetos potpisan sporazum Vlade i Grada Zagreba po kojem će Zagreb u oživljavanje tvrtke uložiti 110 milijuna kuna, od toga 35 milijuna kuna za pokriće dospjelih dugova, a u drugoj fazi zajedno s državom uložiti još 300 milijuna u gradnju novih tvorničkih pogona i obnovu proizvodnje krvnih pripravaka i cjepiva koja stoji već godinama, nije se dogodilo bogznašto. Pripremljen je teren za dubinsko snimanje stanja u IMZ-u, kako bi se predstavnici Grada Zagreba uvjerili u stvarno stanje IMZ-a koji već godinama radi niti trećinom svojih kapaciteta. Račun trgovačkog društva u kolovozu je opet bio u blokadi zbog neplaćenih obveza. Odblokiran je 25. kolovoza, ali ista se situacija može ponoviti već sutra, i tako sve do ulaska svježeg novca u tu tvrtku.

Rasplet stanja u IMZ-u i dalje ide puževim korakom, daleko od očiju javnosti, a informacije stižu na kapaljku. Rokovi na koje su radnici upozoravali još od 2014. godine odavno su istekli, a danas je potpuno jasno da se na postojećoj lokaciji proizvodnja neće obnoviti. U igri su navodno neki prostori koji bi se unajmili do gradnje nove tvornice, no sve je to, čini se, još uvijek jako daleko.


Izgubili strpljenje


Radnici IMZ-a strpljenje su odavno izgubili.


– Već pet godina nismo pokrenuli ni jedan stroj. Ništa nas drugo više ne može izvući osim novog pogona i nove opreme. Želimo samo da se to pokrene što brže jer je odugovlačenje opet uzelo maha, komentira Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica Sindikata EKN-a u IMZ-u. Zadovoljna je prijedlogom Vlade, jer su s Meštrovićem »izvrsno surađivali«, a prošli su zajedno »najgori pakao, dva puta po četiri mjeseca bez isplaćenih plaća«. – Osobno sam zadovoljna. Još kad bi to kolo uzelo maha da se konačno pokrene… Mi smo proizvodna tvrtka, a ne uvoz-izvoz. Ako ćemo se baviti uvozom i izvozom, za tu djelatnost ne treba nam 150 ljudi, dovoljno ih je 50, zaključuje Lidija Jagarinac.