Snimio Vedran Karuza
Regulator je svih tih godina striktno pratio što se događa i imao nadzor nad svim proizvodima i poslovanjem banaka. Iz naše pozicije to je dokaz da je sa strane regulatora situacija bila jasna. Nikad nikakve zabrane nije bilo. Snažnije regulirati preporukom, kao sada s gotovinskim kreditima, se moglo. To bi bilo dovoljno. A da li je trebalo zabraniti - nisam siguran
Erste banka Hrvatska članica je velike austrijske bankarske grupacije koja posluje na tržištima srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj, Erste banka je treća po veličini, a sjedište joj je u Rijeci, s obzirom na to da je svojevremeno preuzela Riječku banku. Na čelu banke već je više od četiri godine Christoph Schoefboeck, austrijski bankar koji bankom u Hrvatskoj upravlja na relaciji Zagreb – Rijeka. U razgovoru za naš list Schoefboeck, na tečnom hrvatskom, govori o poslovanju u sve zahtjevnijim okolnostima i na tržištu koje je sve više globalizirano.
– Ovogodišnji rezultati trebali bi biti na razini lanjskih, ali poslovna godina još traje, i kaže se da nije gotovo dok nije gotovo. Ipak, možemo reći da su nas trendovi iz 2018., koji su u gospodarstvu bili pozitivni, uglavnom pratili i u ovoj, 2019. godini. Isto tako, politika vlasnika je da većina dobiti ostaje u banci radi jačanja kapitalne baze i daljnjeg razvoja poslovanja. Znači, i ove je godine trend pozitivan, bilježimo rast depozita, te rast kredita i u korporativnom i u segmentu građanstva. U segmentu građanstva posebno smo dobar rezultat zabilježili kod stambenih kredita, a što se tiče gotovinskih, u skladu s preporukom centralne banke od proljeća, smanjili smo kreditiranje u tom dijelu. Ono je, dakle, u skladu s preporukama Hrvatske narodne banke, te smo u tom kontekstu zabilježili rast nešto niži od naših prvotnih očekivanja.
U korporativnom segmentu, fokus je na malim i srednjim tvrtkama. I tu smo imali pozitivne trendove.
Ovisni o turizmu
Mi smo i regionalna banka, prva regija nam je naravno Kvarner, koji je naše sjedište i tu smo zabilježili vrlo dobre rezultate. Ali rast imamo i u drugim regijama. Dalmacija je dobro poslovala, i središnja Hrvatska, pa i Slavonija… Pokušavamo diverzificirati portfelj, i regionalno i sektorski. Turizam, naravno, igra izuzetno značajnu ulogu, pogotovo tu na Kvarneru, međutim, u korporativnom portfelju imamo dobru raspodjelu i nema prevelike koncentracije. Marže i kamate su i dalje u padu, i za građane i za tvrtke. Europska središnja banka sada dobiva novo vodstvo, no očekujemo da će nastaviti s politikom vrlo niskih kamatnih stopa. Vani su ponegdje kamate na neke štedne, ali i kreditne proizvode banaka već negativne. Pad kamata bilježimo i u Hrvatskoj: kamate nikad nisu bile niže nego ove godine, a trend njihovog daljnjeg smanjivanja, kao i smanjivanja marži, ostat će, sukladno ovim širim kretanjima, vjerojatno i dalje prisutan. Na pasivnoj strani, što se tiče depozita, više nema puno prostora za smanjenje, ali će kamate vjerojatno i dalje ostati vrlo niske. Što se tiče kamata na kredite i marži, očekuje se njihov daljnji pad, iako nešto blaži.
Velika ste domaća banka sa sjedištem u Rijeci.
– Sjedište Erste banke je u Rijeci, i ostat će u Rijeci. Značajan dio posla za građanstvo i za korporativni sektor razvija se upravo u Rijeci. Ovdje imamo odličan tim koji sve to prati. Osjećamo da poslovanje stalno napreduje, da nismo stali tamo gdje je nekad bila Riječka banka, nego se razvijamo dalje, i po kvaliteti, i po volumenu. Imamo jako dobru suradnju i s Gradom i sa Županijom, a sada nam je u fokusu projekt Europske prijestolnice kulture koji smatramo izuzetno značajnim. Iz godine u godinu ovdje nam raste kreditni portfelj, broj projekata, klijenata; pokušavamo biti inovativni, kreativni, neke proizvode znamo uvoditi upravo ovdje u Rijeci, pokretati iz Rijeke… Bitna nam je jako i suradnja sa Sveučilištem, puno radimo sa studentima, zapošljavamo, imamo filijalu za mlade. Puno će se, mislim, promijeniti u bankarstvu što se tiče digitalnog poslovanja i trudimo se biti među prvima koji nude nova rješenja, besplatne aplikacije poput Keks Paya. Govorim to zato što je došlo vrijeme otvorenog bankarstva, otvorenog tržišta, gdje da biste koristili proizvod banke i ne morate biti naš klijent. To je ideja da se i banke otvaraju jedna prema drugoj, i mi smo po takvom pristupu lideri, u Hrvatskoj, a i možda i u cijeloj regiji. U Rijeci također podržavamo i pratimo brojna kulturna, socijalna, sportska događanja, od Karnevala, Fiumanke, brojnih kulturnih događaja, sportskih klubova. Ako govorimo o bespovratnoj financijskoj podršci, ona je s naše strane u Rijeci veća od bilo kojeg drugog grada u Hrvatskoj. Ako se, dakle, uključe svi projekti koje sponzorstvima i donacijama pratimo na području PGŽ, onda je riječ o iznosu od oko 4 milijuna kuna godišnje.
Što od 2020. očekujete na makroekonomskom planu u Hrvatskoj? Rast će usporavati, govori se o novoj krizi…
– Treba gledati europske trendove. Njemačka je znatno usporila rast, gotovo ga i nema. Nije u recesiji, ali je vrlo blizu. Hrvatska je ekonomija mala i otvorena, i stoga osjetljiva na promjene u okruženju, posebno što se tiče turizma i izvoza općenito. Za razliku od nekih zemalja regije koje su se ekonomski dinamičnije razvile, poput Češke ili Slovačke, gdje je jaka primjerice auto industrija, u Hrvatskoj nema takve koncentracije u samo jednoj industriji. Značajan je turizam koji indirektno može osjetiti negativne trendove na europskoj razini jer će ljudi neko vrijeme manje putovati i slično. No, ako se ne dogodi neka kriza poslije ovog »vječnog« Brexita ili nešto slično, očekivali bismo ipak nastavak blagog rasta i iduće godine. Mislim da Hrvatska u ovom trenutku ima relativno zdrav rast gospodarstva, možda malo prespor, u smislu konvergencije, odnosno približavanja stupnju razvoja drugih europskih zemalja, ali ipak zdraviji nego prije prošle krize. Dakle, za sada nikakvu recesiju ne vidimo, no i dalje sve ovisi o nizu faktora. Regija pak, Mađarska, Češka, Slovačka, bilježi rast brži nego ostatak Europe, Hrvatska je na razini 3 posto, što je brže od europskog prosjeka, ali, kažem, kaska za tempom konvergencije, koji možemo dostići samo strukturnim reformama.
Negativna kamata
Vezano za poslovanje u uvjetima negativnih kamatnih stopa, vani su one pod utjecajem politike ECB-a već ponegdje i nominalno negativne, i na štednju i na kredite. Kod nas su kamate na depozite realno već negativne: inflacija je niska, ali viša od iznimno niskih kamata, a izgledno je da će se ti trendovi, kao što ste i rekli, nastaviti. Kako u tim uvjetima zadržati štednju?
– Što se tiče depozita i politike naše banke u Hrvatskoj, moram naglasiti da o negativnim kamatama ne razmišljamo. Međutim, ako ECB nastavi s tako ekspanzivnom monetarnom politikom – a mislimo da hoće – onda se neizbježno ide prema toj situaciji. Osobno mislim da ni za štediše ni za gospodarstvo to nije ni zdravo ni dobro, pogotovo za dugoročnu štednju koju kao banka podupiremo već 200 godina, a što je sada izuzetno teško. I dalje, međutim – što je interesantno – imamo rast štednje. Ljudi očito vide banke, našu banku, kao sigurno mjesto, sigurnu luku, gdje mogu čuvati svoj novac, unatoč tome što kamate gotovo da nema. Dakle, ne da ne osjećamo nikakav odljev štednje, već upravo suprotno, u ovom trenutku imamo rekordnu razinu depozita, uključujući i transakcijske i oročene račune.
Kamate na štednju su oko nule, no kamate na primjerice gotovinske kredite i dalje su oko 7 posto, što je i dalje velika marža i zarada za banke.
– Ne možemo tako računati. Većina kredita ima znatno niže kamate od ove koju spominjete. Mi smo fokusirani na stambene kredite, gdje su kamate 3 do 4 posto, margina se jako smanjila. Moram reći, na depozitu uz »nula i nešto kamate« banka ostvaruje čak i lagani minus. Gledajući samo tu računicu, mi bismo teoretski trebali uvesti negativnu kamatu, no, ponavljam, to nećemo učiniti. Ukupna margina je u padu, a trošak u bankarstvu raste, i to na različitim razinama, sa strane regulatornih promjena, novih regulativa i drugih faktora. Naknade su pak više-manje iste, štoviše, uveli smo i neke digitalne proizvode, spomenuo bih ovdje »Keks Pay«, gdje naknada nema. Cijeli taj trend digitalizacije bankarskih usluga mijenja poslovni model još više u korist klijenata, pa i u smislu pojedinih naknada koje nestaju.
Švicarski franak i dalje je tema, i to sve veća, rekla bih. Bojite li se velikih odšteta koje ćete morati platiti po osnovi eventualnih masovnih tužbi?
– Prvo, mi smo kao banka podnijeli ustavnu tužbu, presuda Vrhovnog suda nije konačna. Drugo, naš je stav da su zakonskom konverzijom iz 2015. u potpunosti matematički izjednačeni klijenti koji su imali kredite u CHF s eurskim dužnicima. Znači, tu više nema nikakve razlike. Bilo koji daljnji pravni korak doveo bi te bivše dužnike u CHF u povlašteni položaj, što bi, smatramo, bila diskriminacija prema svim ostalim dužnicima, onima u kunama i eurima. Isto tako, nije još jasan ni institut zastare. Govorimo o kreditima koji se ne plasiraju već više od 11 godina. Smatramo dakle da je konverzijom pravna situacija riješena te da je uspostavljena pravedna situacija u odnosu na sve dužnike banke. Štoviše, u Hrvatskoj je ovaj problem riješen na puno rigorozniji način nego u bilo kojoj drugoj zemlji, i to isključivo na teret banaka.
Legalan proizvod
Da možete vratiti vrijeme, biste li ponovno nudili kredite u CHF?
– Nisam u to vrijeme bio u Hrvatskoj, no činjenica je da je proizvod bio legalan. No, mi danas nemamo takav proizvod, niti ćemo ga imati, što govori samo za sebe.
Je li regulator, Hrvatska narodna banka, tada trebao zabraniti kredite u CHF?
– Regulator je svih tih godina striktno pratio što se događa i imao nadzor nad svim proizvodima i poslovanjem banaka. Iz naše pozicije to je dokaz da je sa strane regulatora situacija bila jasna. Nikad nikakve zabrane nije bilo.
Je li trebalo biti, u smislu prevencije?
– Mislim da Hrvatska narodna banka to i radi, prevenira kroz preporuke. Na primjer, ove godine imamo preporuku oko volumena i rasta gotovinskih kredita, koju i slijedimo.
Niste mi odgovorili na pitanje.
– Regulator, ono što smatra da treba regulirati, i regulira. Snažnije regulirati preporukom, kao sada s gotovinskim kreditima, se moglo. To bi bilo dovoljno. A da li je trebalo zabraniti – nisam siguran.
Koje sektore banka podupire, u što ulažete?
– U našem kreditnom portfelju turizam ima značajnu ulogu, međutim, ona nije dominantna – udio kredita u turizmu je 20 posto, dakle, prati segmentaciju gospodarstva. Imamo puno drugih sektora, od trgovine, industrije, poljoprivrede, koji su slično zastupljeni, a neki čak imaju i veći udio od turizma. Znači, portfelj je diverzificiran. Što se tiče projekata, banka je u stanju pratiti svaki zdravi projekt, i manjih i velikih tvrtki, i mi to i radimo. Pozitivno gledamo na trendove da se u zadnje vrijeme pokreće sve više infrastrukturnih projekata financiranih od strane EU. To podržavamo gdje god možemo, riječ je o vrlo dobrom smjeru koji treba koristiti dok se može, jer će se s vremenom mogućnost takvog financiranja smanjivati. I u Rijeci su značajna sredstva povučena za projekte aglomeracije, vodovod i kanalizaciju itd., što podržavamo. I po tom pitanju smo u dobrom poslovnom kontaktu s Gradom, a ohrabrujemo i druge općine i gradove, jer je riječ o mogućnosti razvoja infrastrukture koja ide prije svega u korist građana. Banka smo malih i srednjih tvrtki, a takvih je puno u sektoru turizma, na Kvarneru, u Istri, Dalmaciji… Veliki dio tih investicija ide za povećanje kvalitete u turizmu, za podizanje kategorizacije objekata, unapređivanje kvalitete apartmana, kamping lokacija i slično. Smatram da je u segmentu podizanja kvalitete turističke usluge Hrvatska u zadnjih 4 do 5 godina napravila veliki napredak, ali ima i dosta prostora za napredak. Spomenuo bih i mogući ulazak u Schengensku zonu kao nešto što bi imalo izravan pozitivan utjecaj na gospodarstvo, iako se smatra prije svega političkim pitanjem.
Jeste li uključeni u EPK, kako, koliko? Što Rijeka može očekivati od svoje domicilne banke?
– Na EPK gledamo vrlo pozitivno i uz sve događaje koje inače pratimo, a koje sam spomenuo, EPK je posebna priča, u okviru koje će banka podržati jednu izložbu kao dio programa, te nekoliko projekata, a uključuju se i kolege iz Erste zaklade iz Beča čija je ideja iskoristiti EPK kao poticaj za razvijanje dugoročnih programa. Smatramo da treba podržavati inicijative dugoročnijeg karaktera, obrazovnih, edukativnih, kulturnih i drugih sadržaja, kojima će 2020. dati početni impuls, ali koje će se nastaviti i nakon 2020. Želimo da EPK ne bude samo »one off event«, već pokretač suradnje koja će unaprijediti kvalitetu života u gradu.
Moto Rijeka EPK je »Luka različitosti«, što je, čini mi se, kompatibilno nekim vrijednostima koje promovira Erste Grupa. Vi ste korporacija koja ima i svoje vrijednosne stavove i sudove, iskoračili ste tu kroz spotove, objave na društvenim mrežama, koje uključuju otvorenost prema svima, podržali ste »gay pride«, što je naišlo na podršku, ali i osude…
– Mi smo otvorena banka; otvorena prema svima. To je naš glavni moto i vrijednosni stav. Ove godine slavimo 200 godina, a kada čitate naš osnivački dokument, on i danas zvuči vrlo moderno: “Otvoreni svim klijentima, nezavisno o dobi, spolu, nacionalnosti…” To je bio naš moto prije 200 godina u totalno drukčijem društvu nego što je danas, a tako je i danas, i tako će, što se tiče naše grupe, i ostati. S jedne strane to je dobro, da se o tome govori, a s druge je možda čak i malo tužno što je to još uvijek tako aktualno, što te vrijednosti još uvijek nisu nešto što se podrazumijeva i što je normalno, nego, eto, i dalje o tome ima smisla govoriti. Taj naš osnivački dokument i danas, dakle, ima svoju aktualnost, funkciju. Poanta je u tome, ne da nekoga preferiramo, već da smo otvoreni za sve i ne bojimo se to javno reći. Nekome se to jako sviđa, nekome malo manje, no to je naša kultura koju njegujemo 200 godina, i njegovat ćemo je i dalje. Otvorenost je bila cilj osnivanja Erste Grupe prije 200 godina, da pomogne u stvaranju prosperiteta građana, na osobnoj razini, i tako je i danas. Znači, svakome dati šansu i priliku, podržati u ostvarenju financijskih ciljeva, bez obzira tko je i odakle je.
Nema balona
Iz HNB-a su nedavno upozorili na stvaranje balona na tržištu nekretnina. I bankarski krediti, podržani dijelom državnim subvencijama, tome pridonose. U slučaju nove krize, očekujete li probleme?
– Moram reći da u ovom trenutku neki nekretninski balon ne vidimo. Pratimo naravno naše kredite, kolaterale, cijene, sve nastojimo izračunati i osigurati. Radi se o rastu koji je dosta lokaliziran na nekoliko gradova. Velike su razlike u Slavoniji ili na obali. I u Zagrebu je prisutan rast, ali ne na razini od prije 10 godina. Uz to, objekte grade tvrtke koje su vrlo profesionalne, a ti projekti su zdravije financijski strukturirani u odnosu na prije. No, trend ulaganja u nekretnine svugdje je prisutan jer su kamate niske pa ljudi koji imaju višak novca razmišljaju da još malo ulože. Na njemačkom se to zove »Beton Gold«, betonsko zlato. No, ne vidimo trenutno u tome ništa loše. Dapače, prije pet ili šest godina uopće nije bilo potražnje za stambenim kreditima, tek sada se to malo oporavilo, i mislim da opasnosti za sada nema. Pratimo zdrave projekte koji će, čak i ako bi se javili neki recesijski efekti, i dalje ostati zdravi.
U nekretnine se ulaže navodno i iz potrošačkih kredita.
– HNB je izjednačio pravila odobravanja gotovinskih sa stambenim kreditima, i ako netko to radi, ima istu mogućnost odobrenja. Moguće je da se neki manji dio tih kredita koristi i za stambene svrhe, ne možemo to precizno znati, ali vjerojatno ne za kupnju stana, jer to ne bi bilo dovoljno, no za namještaj, renoviranje… Moguće je.
Kada se uspoređuju kamate kod nas i vani – koliko god da su niske – i dalje plaćamo 2 do 3 postotna boda više kamate na stambene kredite nego primjerice građani Austrije ili Njemačke. Kada ćemo i mi plaćati kamate kao oni i što na to utječe?
– Što se tiče stambenih kredita, istina je, kamatne stope su u Hrvatskoj nešto veće od prosjeka eurozone, no na to utječe više faktora. Opće stanje ekonomije, a u Hrvatskoj je još uvijek prisutan relativno visok udio loših plasmana u odnosu na druge europske zemlje, ali i rizik zemlje koji je ovdje i dalje veći, iako se znatno napredovalo, kroz fiskalnu konsolidaciju, dizanje kreditnog rejtinga itd. No, kada gledate gotovinske ili kartične kredite, oni su primjerice u Slovačkoj, Češkoj, pa i nekim zemljama zapadne Europe, i skuplji nego u Hrvatskoj. To je vjerojatno zato što se više inzistira na diverzifikaciji rizika po skupinama kredita. Kod nas je i regulatorni pritisak relativno visok..
Imate li problema s valutnom strukturom plasmana i depozita, u smislu što su depoziti većinom u eurima, a građani sve više traže kunske kredite?
– Drago mi je u da je Hrvatska uputila zahtjev za ulazak u eurozonu, a to znači i uvođenje eura. To kažem zbog stabilnosti, a ne prihoda, jer s aspekta prihoda, banke bi ulaskom u eurozonu mogle imati čak i negativni efekt. Potražnja za kunskim kreditima postoji, nastojimo na nju odgovoriti, no tu je, kao što kažete, uvijek otvoreno pitanje ročnosti. Raste i kunska štednja, ali siguran sam da bi se u slučaju krize udio deviznih depozita opet povećao. Jedino dugoročno rješenje, a da se ne koči rast ni kredita ni depozita, je da u smislu poslovanja imamo samo jednu valutu. To može biti ili kuna ili euro. No, kako je politička odluka da se ide prema euru, onda to podržavamo.
