Strani brodari pokazuju i određeni interes za održavanje sezonskih linija, pa možemo reći da interesa ima i preostaje vidjeti hoće li biti ponuda na predstojećim natječajima za pet državnih linija koje upravo raspisujemo, kaže ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović
Paula Vidović, rođena Splićanka, diplomirana je pravnica s dugogodišnjim radnim iskustvom na poslovima pomorskog prometa. U Agenciji za obalni linijski pomorski promet radi od njezinog osnutka. Čelno mjesto te Agencije preuzela je prije godinu dana, 29. rujna 2017. godine. Od pristiglih prijava, njezina je izabrana kao najbolja, što je s obzirom na specifično radno iskustvo bila i razumna odluka s čime se složio i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
I prije dolaska u Agenciju godinama je bila zaposlena u splitskom Plovputu. Agencija je osnovana 2006. godine kao glavno, samostalno regulatorno tijelo u Republici Hrvatskoj u svim pitanjima pomorskog linijskog putničkoga prometa na Jadranu i to sa sjedištem u Splitu, kao najprometnijoj luci.
Najznačajniji posao Agencije jest raspisivanje javnih natječaja za odabir brodara koji će pružati uslugu prijevoza na 51 državnoj trajektnoj, brodskoj i brzobrodskoj liniji u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu, te nadzor nad obavljanjem sklopljenih ugovora, osobito u odnosu na isplatu gotovo 320 milijuna kuna državne potpore godišnje, te uplatu naknade za koncesiju u državni proračun, a s koje osnove brodari uplaćuju u državni proračun oko 6,5 milijuna kuna godišnje. Pored toga Agencija daje suglasnost za održavanje kako međunarodnih linija tako i linija bez obveze javne usluge, tzv. sezonskih linija, za koje se u proračun uplaćuje naknada.
Prošla je glavnina turističke sezone, trajektne i brodske veze na neko će vrijeme odahnuti. Koje će novosti karakterizirati 2019. godinu?
– Prije svega vjerujemo da ćemo uspješno provesti natječaje za održavanje 5 državnih linija kod kojih prosječni godišnji promet prelazi 300 tisuća putnika te da će od 1. siječnja 2019. godine za održavanje tih linija biti potpisani ugovori. Također očekujemo da ćemo nakon provedenog usklađivanja redova plovidbe već početkom godine pored državnih linija imati odobren i niz sezonskih linija.
Trenutno je u tijeku provedba zaključka Vlade kojom se Agenciju planira pripojiti resornom ministarstvu. Ako se to realizira kako je zamišljeno, Agencija više neće biti samostalna ali će nastaviti obavljati poslove kao i do sada, samo u okviru ministarstva. Ista statusna promjena iziskuje promjenu niza propisa pa ostaje za vidjeti kako će napredovati realizacija.
Podrška putnicima
Pomorskim zakonikom i Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu Agencija je određena kao tijelo nadležno i za provedbu odredaba Uredbe (EU) br.1177/2010 Europskog parlamenta i vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004. To znači da Agencija pruža podršku svim putnicima u situacijama kada imaju pritužbe na pruženu uslugu prijevoza te ih u koordinaciji s brodarima rješava kako bi putnici ostvarili sva prava koja im po Uredbi pripadaju.
To se prije svega odnosi na situacije kašnjenja broda, otkazana putovanja, izgubljenu prtljagu i slično, a koje je potrebno brzo i efikasno riješiti, posebno u kontekstu Hrvatske kao turističke destinacije i velikog broja stranih posjetitelja koji koriste usluge naših brodara. Pored toga, djelatnost Agencije obuhvaća i uspostavu i upravljanje informatičkim sustavom javnog obalnog linijskog prometa.
Sustav evidencije otočnih prava SEOP u punoj je primjeni od početka 2015. godine. Do danas je izdano 122.503 iskaznica za povlašteni prijevoz osoba, od čega je aktivnih 96.270 što čini stvarni broj korisnika, te 56.168 iskaznica i vinjeta za vozila od čega je aktivno 42.763 iskaznica za vozila.
Ovih se dana navršava godinu dana od vašeg imenovanja na mjesto ravnateljice Agencije za obalni linijski pomorski promet. S obzirom da ste prije toga bili pola godine i na v.d. mandatu, kakva su vam dosadašnja iskustva na toj funkciji?
– Unatoč svom dugogodišnjem radu u Agenciji na rukovodećem mjestu, tijekom kojeg sam sudjelovala u izradi svih akata Agencije te obnašala i funkciju tajnice upravnog vijeća, te imala aktivnu ulogu u provedbi svih dosadašnjih natječaja, a osobito javnih nabava usluge obalnog linijskog pomorskog prijevoza kao specijalist javne nabave, mogu iskreno priznati da me dinamičnost i kompleksnost poslova koje obavlja ravnatelj ipak iznenadila. Ravnatelj Agencije zajedno sa svojim timom od 10 zaposlenika svakodnevno koordinira i odlučuje o svim pitanjima vezano za kontinuiranu i redovitu povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, a koja počiva upravo na obalnom linijskom pomorskom prometu.
To uključuje komunikaciju prije svega s brodarima i otočanima, kao i predstavnicima lokalnih samouprava, lučkim kapetanijama, lučkim upravama i drugim dionicima u pomorskom prometu, te upravo zahvaljujući dobroj suradnji omogućavamo optimalno funkcioniranje sustava. Agencija je ta koja odobrava zamjene brodova, izmjene redova plovidbe, održavanje dodatnih putovanja, dakle sve radnje u funkciji osiguravanja što kvalitetnije povezanosti naših otoka, kao preduvjeta za stvaranje boljih uvjeta za život na otocima te poticanje njihovog razvitka. Veliki dio posla također predstavlja svakodnevno pružanje podrške našim otočanima kao korisnicima povlaštenog prijevoza, kojima se u najkraćem roku pruža pomoć vezano za ostvarivanje njihovih prava i korištenje otočnih iskaznica.
S obzirom da je uočen rast prometa na međunarodnim linijama, primjerice na onoj koja povezuje Dubrovnik i Bari, hoće li doći do uvođenja novih takvih linija?
– Na uvođenje tih linija Agencija daje suglasnost, ali iste se održavaju isključivo na inicijativu brodara. Trenutno se održava 14 međunarodnih linija.
Svojedobno, do Domovinskog rata, prometovala je linija na relaciji Rijeka – Igumenitsa. Razmišlja li se o njezinoj reanimaciji?
– I ova linija je međunarodnog karaktera. Poznato mi je da ju je nekad održavala Jadrolinija. Dosada nismo imali iskazanog interesa za njeno održavanje, ali, kako sam ranije istaknula, na uvođenje međunarodnih linija Agencija daje S suglasnost, ali iste se održavaju isključivo na inicijativu brodara.
Pitamo vas to jer talijanske luke, posebno Ancona, odlično rade na linijama za tu luku i Patras. Najveći dio prometa obavljaju grčki brodari, no nemali dio tog »kolača«, zarade od tih linija ostaje Anconi?
– Kao i kod ostalih međunarodnih linija, brodar je taj koji treba za sebe odraditi ispitivanje tržišta i procijeniti je li mu neku liniju isplativo održavati. Po svemu sudeći, hrvatski brodari za održavanje ovakvih linija zasad nemaju raspoloživih brodova, no ne treba isključiti da bi u budućnosti uz obnovu flote brodari mogli krenuti i u ovakve pothvate.
Kvalitetna suradnja
Kakva je suradnja s ključnim ljudima unutar djelokruga vašeg rada? Pritom posebno mislimo na ministra pomorstva Olega Butkovića te predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Soptu?
– Ostvarila sam dobru profesionalnu suradnju prije svega s resornim Ministarstvom, a osobito s ministrom Olegom Butkovićem i državnom tajnicom za more Majom Markovčić Kostelac. Kvalitetnu suradnju imamo i s Ministarstvom turizma, prije svega s ministrom Garijem Capellijem koji je prepoznao važnost obalnog linijskog pomorskog prijevoza kao važnog čimbenika za uspjeh turističke sezone. Naime upravo na inicijativu ministra Capellija, Agencija će ove godine utvrđivanje plovidbenih redova provesti ranije, u rujnu, i to s predstavnicima Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, a kako bi se plovidbeni redovi za sve linije mogli prezentirati na turističkim sajmovima u Londonu i Berlinu. Na taj način će se pravodobno prezentirati informacija o mogućnosti dolaska turista na otoke, a osobito u svjetlu već uočenog trenda ranijeg dolaska i kasnijeg odlaska putnika.
S predsjednikom Uprave društva Jadrolinija Davidom Soptom od njegovog imenovanja uspostavljen je dobar kontakt, što je iznimno važno obzirom da Jadrolinija, kao brodar s najvećom flotom održava i najveći broj državnih linija. Redovitom komunikacijom i suradnjom uspješno se koordinira održavanje glavnine državnih linija. Jednako dobru suradnju ostvarujemo i s drugim brodarima koji održavaju državne linije, točnije ukupno njih 13, jer smatram da samo zajedničkim radom možemo održati funkcionalnim veoma kompleksan sustav linijskog prijevoza, u svakom trenutku imajući u vidu postojeću flotu, specifičnosti luka i potrebe putnika.
Mnogo je pitanja stvorila obaveza otvaranja hrvatskog pomorskog prostora stranim brodarima. Točnije, mnogi su bili uvjereni kako će stranci preuzeti nemalo domaćih brzobrodskih i trajektnih linija?
– Agencija je prošle godine, u vrlo kratkom roku provela postupke javne nabave, odnosno postupke dodjele koncesija za obavljanje prijevoza na državnim trajektnim, brodskim i brzobrodskim linijama za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine. Temeljem provedenih natječaja sklopljeni su ugovori za obavljanje prijevoza na ukupno 43 državne linije. Svi natječaji bili su otvoreni za europski gospodarski prostor te objavljeni na razini Europske unije, međutim samo na dvije linije su konkurirali i strani brodari, ali Jadrolinija je podnijela bolje ponude i u konačnici bila odabrana kao najpovoljniji ponuditelj.
Strani brodari pokazuju i određeni interes za održavanje sezonskih linija, pa možemo reći da interesa ima i preostaje vidjeti da li će biti ponuda na predstojećim natječajima za pet državnih linija koje upravo raspisujemo.
Ispitivanje tržišta
S jedne strane jasno je kako je nedolazak stranaca u hrvatski akvatorij, na poslove povezivanja hrvatskih otoka s kopnom, velika pobjeda Jadrolinije, potvrda njezine kvalitete. Ipak – nakon što je prije tog razdoblja vladao skoro strah od dolaska stranaca, sad se javljaju pitanja – zbog čega im je hrvatski Jadran, uvjetno rečeno, nezanimljiv?
– Kao što sam već rekla postoji određeni interes za održavanje sezonskih linija. Primjerice kad govorimo o natječajima za održavanje državnih linija odabir Jadrolinije temeljio se na činjenici da su imali najbolju ponudu, a što nisu osporavali ni drugi dionici natječaja, uključujući i talijanske brodare koji su sudjelovali u njemu. Dakle hrvatski Jadran nije nezanimljiv stranim brodarima, nego im je potrebno određeno vrijeme da ispitaju kako tržište tako i uvjete kojima trebaju udovoljiti. Svakako i tijekom natječaja Agencija je bila na raspolaganju svim zainteresiranim ponuditeljima za objašnjenja vezano za sam natječaj.
Specifičan položaj otoka iznimno je ovisan o kvalitetnom povezivanju s kopnom. Iz godine u godinu raste kvaliteta tih prometnih pravaca, no ima i nezadovoljnika, posebno u zimskom periodu. Koje su vam po tom pitanju neuralgične točke, odnosno veze?
– Porast broja linija u pravilu je vezan za sezonu kada dolazi do znatno većeg broja putnika nego u ostalim razdobljima godine. Važno je istaknuti sve veći broj sezonskih linija, koje brodari održavaju na komercijalnoj osnovi, a koje znatno doprinose povezanosti otoka u razdoblju sezone te doprinose razvoju otoka. Primjerice sezonska linija koja povezuje Split i Dubrovnik tičući među ostalim i Mljet izravno pridonosi revitalizaciji otoka Mljeta i nikad boljim rezultatima NP Mljet.
Također možemo istaknuti i primjer Grada Hvara, koji je ove godine upravo zahvaljujući dobroj suradnji Agencije i brodara u koordinaciji s gradonačelnikom Grada Hvara, povezan s čak 15 brzobrodskih linija dnevno na zadovoljstvo putnika, doprinoseći turizmu Grada Hvara. S druge strane u zimskom razdoblju je najmanje linija za otoke koji su najslabije nastanjeni, s obzirom na malobrojnost stanovništva pa time i potrebe za određenim kapacitetom i učestalošću povezivanja.
Tijekom zimskog razdoblja dolazi i do češćih prekida linija uslijed vremenskih neprilika, što se ove godine osobito osjetilo tijekom prva tri mjeseca ove godine. Upravo je linija u prekidu najveći problem za otočane jer dolazi do slabije povezanosti.
Povlačenje EU novca
Prigodom posjeta Primorsko-goranskoj županiji istaknuli ste je kao primjer dobrog rada, napose zbog ulaganja u infrastrukturu?
– Točno, dobra infrastruktura je neophodni preduvjet za porast broja linija i povećanje povezanosti. Zato su od iznimne važnosti ulaganja u razvoj luka te uvođenje županijskih i lokalnih linija. Agencija je do sada izdala i nekoliko suglasnosti za održavanje županijskih linija kao preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova za izgradnju luka.
Na području Kvarnera su malobrojne, ali zato iznimno frekventne trajektne linije. Konkretno, linija Valbiska-Merag je rekorder po broju prevezenih automobila?
– U pravu ste, linija Valbiska – Merag najprometnija je linija u 2017. godini, sa prevezenih 449.352 vozila, te se radi o porastu od 5,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kad govorimo o rekorderu u prevezenom broju putnika svakako moram spomenuti trajektnu liniju Supetar – Split s ukupno prevezenih 1.965.373 putnika.
No, najmanje tri kvarnerske linije traže dodatna ulaganja. Ponajprije, riječ je o petoj najzaposlenijoj hrvatskoj liniji, onoj između Brestove i Porozine. I dok je s istarske strane izgrađena moderna prometnica, veza s creske strane, od Belog do Porozine ide u red iznimno loših pa i opasnih. Koliki je utjecaj Agencije kojoj ste na čelu po pitanju postavljanja prioriteta u rješavanju takvih pitanja?
– Svakako podržavamo svako kvalitetno rješenje u cestovnom prometu koje bi predstavljalo podršku linijskom prijevozu u smislu bolje dostupnosti i lakšeg pristupa brodovima, prije svega trajektima. Moderniji i veći brodovi zahtijevaju i prilagodbu postojeće infrastrukture, kako luka tako i pristupnih cesta. Ali radi se o pitanjima cestovnog prometa koji nisu u nadležnosti Agencije.
Bolja povezanost
Nastavimo li s kvarnerskim temama, kolike su šanse za uvođenje trajektne linije Pula – Mali Lošinj – Zadar koju je nekad godinama održavao trajekt »Marina«?
– Vjerujem da vam je poznato da se trenutno održava državna brzobrodska linija Pula – Unije – Susak – Mali Lošinj – Ilovik – Silba – Zadar i obratno, kojom su povezane luke Pula, Mali Lošinj i Zadar. Potrebu za ovom linijom prepoznala je i Vlada RH koja je istu, na prijedlog resornog ministarstva, i uvrstila među državne linije. Linija se održava uz državnu potporu. Pored ove linije, dosad nijedan brodar nije iskazao namjeru da bi vozio trajektnu liniju Pula – Mali Lošinj – Zadar.
S krajnjeg sjevera, do krajnjeg juga. S obzirom da je Lastovo dio Dubrovačko-neretvanske županije, kad će doći do njegovog brzobrodskog povezivanja sa sjedištem županije?
– Jako mi je drago da vas mogu izvijestiti kako je već sada Upravno vijeće Agencije donijelo odluku da će se i u izvansezonskom razdoblju na državnoj brzobrodskoj liniji 9807 Ubli (Lastovo) – Korčula – Polače (Mljet ) – Sobra (Mljet ) – Šipanska Luka – Dubrovnik i obratno ticati luka Ubli, te je time osigurano cjelogodišnje povezivanje Lastova sa Dubrovnikom kao administrativnim središtem.
Kakvo je stanje na srednjodalmatinskim prugama? Svjedočimo velikom rastu turističkog prometa, splitska zračna luka iz godine u godinu ruši rekorde. Kako se sve to odražava na trajektni i brzobrodski promet tog područja?
– Rast turističkog prometa osjeti se naravno i u linijskom prijevozu. Pored činjenice da brodari već sada održavaju niz sezonskih linija na komercijalnoj osnovi, čime pridonose boljoj povezanosti i predstavljaju podršku postojećem sustavu prijevoza, brodari koji održavaju državne linije po potrebi uvode i dodatna putovanja kako bi se prevezlo sve putnike i vozila do naših otoka, bez obzira kojim vidom prometa stižu.
Brojnošću otoka, ali i po zaposlenosti pojedinih linija ističe se i zadarsko područje. No, kod njih su naglašeniji problemi po pitanju udaljenijih otoka – Silba, Molat, Ist…
– Vlada RH na prijedlog resornog ministarstva odredila je znatan broj državnih brodskih, brzobrodskih i trajektnih linija na zadarskom području, a drago mi je što mogu reći da se sve te linije redovito održavaju propisanom učestalošću te da je i najudaljenijim zadarskim otocima omogućena cjelogodišnja povezanost.
