Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
25. rujna 2018.
Ispis članka: Alergije, neprikladan imunološki odgovor - Novi List

NoviList.hr

Alergije, neprikladan imunološki odgovor

PREOSJETLJIVOST IMA RAZLIČITE UZROKE

10. srpanj 2018 10:57

Najbolje ih je prevenirati, ali kako često nije moguće izbjeći njihove uzroke, važna je dijagnostika i dobro liječenje pri čemu pomažu novije, naprednije generacije antihistaminika

Alergije, neprikladan imunološki odgovor

Imunološki nas sustav štiti od  stranih mikroorganizama, njihovih toksina ili od vlastitih, tumorski izmijenjenih,  stanica. Kada je imunološka reakcija oslabljena, npr. u kroničnom stresu, skloniji smo razvoju infekcija i drugih bolesti. S druge strane, imunološki sustav može pretjerano reagirati na neke tvari u okolišu koje su bezopasne za većinu  ljudi. Tada govorimo a alergijama, odnosno reakcijama preosjetljivosti.

U razvijenom svijetu, i do 25 posto ljudi je sklono alergijskim reakcijama. Naslijeđenu sklonost alergijskim reakcijama nazivamo atopijom. Alergen je tvar koja je potakla alergijsku reakciju, a najčešći su alergeni po sastavu bjelančevine. Hapteni su tvari koje nisu alergeni, ali u spoju s određenom bjelančevinom to postanu. Neki se alergeni u organizam unose dišnim sustavom (npr. prašina, pelud, plijesni), neki probavnim (kikiriki, kravlje mlijeko, soja, plodovi mora, riba, jaja, jagode, lijekovi), neki djeluju u kontaktu s kožom i sluznicama (npr. kozmetička sredstva, lakovi, boje, industrijske tvari, lijekovi). I lijek koji se ubrizga u mišić ili venu može biti alergen.

 Četiri tipa preosjetljivosti

 Razlikujemo četiri tipa reakcije preosjetljivosti. Tip I je reakcija rane preosjetljivosti, i posredovana je protutijelima koje proizvode B limfociti, dok je tip IV reakcija kasne preosjetljivosti posredovana T limfocitima. Tipovi II i III reakcije preosjetljivosti posredovane su također protutijelima, a radi se o napadu na stanice vlastitog organizma, odnosno tzv. autoimunim bolestima. U reakciji rane preosjetljivosti antigen (prašina, pelud, kemijske tvari) potencira istodobno vezivanje protutijela, tzv. imunoglobulina E (IgE), na mastocite, stanice vezivnog tkiva a pripadaju imunosnom sustavu. Taj proces, pokreće oslobađanje zrnaca punih histamina iz mastocita. Histamin djelovanjem na histaminske H1 receptore u tkivima uzrokuje simptome alergijske hunjavice (peludne groznice), alergijski konjunktivitis, urtikariju i druge alergijske osipe, crvenilo i svrbež kože nakon uboda kukaca, alergijsku astmu. Poznate su alergije na dlaku kućnih ljubimaca, posebno mačaka i pasa, kao i alergije na sunce, toplinu i hladnoću.

 

Dermatitisi zbog kemijskih tvari ali i nikla u nakitu

 

Kontaktni alergijski dermatitis razlikuje se od kontaktnog iritativnog dermatitisa. Profesionalni kontaktni alergijski dermatitisi uzrokovani su tvarima s kojima osoba neizbježno dolazi u dodir na poslu (ulja, smole, boje, lakovi, teški metali i dr.), a mogu biti uzrokom promjene radnog mjesta. Također, dosta je čest kontaktni dermatitis izazvan alergijom na nakit koji sadrži nikal. Dijagnoza alergije najčešće se postavlja, odnosno potvrđuje, alergološkim testiranjem putem kože.  Najčešće se primjenjuje ubodni kožni test. Mogu se primijeniti i testovi u kojima se određuje količina imunoglobulina E (IgE) u krvi, te drugi krvni testovi u kojima se ispituje imunosna reakcija. Alergije se najbolje liječe prevencijom, izbjegavanjem alergena. To često nije moguće, pa postoji paleta protualergijskih lijekova. Nove generacije antihistaminika sprječavaju otpuštanje histamina iz mastocita, i daleko rjeđe izazivaju pospanost, nuspojavu koja je pratila prethodne generacije. Antihistaminici postoje u obliku pripravaka za peroralno uzimanje, krema i masti, kapi za oči, sprejeva za nos, i otopina za injekcije. Kortikosteroidi su lijekovi s jakim protuupalnim djelovnjem, i vrlo učinkoviti u liječenju alergija, ali zbog brojnih nuspojava njihovu uporabu valja ograničiti na razdoblje koje odredi liječnik. Najčešće se koriste u obliku krema i masti, te intranazalnih sprejeva i kapi za oči. Ako se radi o jače izraženoj alergiji, koriste se kortikosteroidi u obliku tableta ili otopina za injekcije.

 

Alegija nije intolerancija

 

Liječenje alergija tzv. desenzibilizacijom dugotrajni je tretman kojim mijenjamo odgovor imunološkog sustava na alergene. Uključuje primjenu najprije malih pa  postupno sve većih koncentracija ekstrakata alergena. Alergiju treba razlikovati od intolerancije. U slučaju intolerancije, odnosno nepodnošenja određene tvari, ne radi se o opisanim reakcijama antigena i antitijela, već o nedostaku određenog enzima važnog za metabolizam te tvari.

Korisna štrcaljka s adrenalinom

Zbog životno opasnog anafilaktičkog šoka

korisna štrcaljka s adrenalinom

 

Alergijska reakcija tipa 1 može dovesti do anafilaktičkog šoka, veoma ozbiljnog stanja koje može ugroziti život. Histamin izaziva globalno širenje krvnih žila, vazodilataciju, i nagli pad krvnog tlaka, uz oticanje usana, jezika i ždrijela te otežano disanje. Tad je neophodna žurna pomoć liječnika. Dobro je da pacijenti izrazito skloni alergijama, nose uza se adrenalin (epinefrin) u štrcaljki (Epi Pen), da si u slučaju anafilaktičkog šoka mogu sami pomoći, do dolaska liječnika.