Izvor: Unsplash
Istraživači sumnjaju da su određeni nagli skokovi temperature u prošlosti mogli biti uzrokovani promjenama ovih oblaka
Ako čovječanstvo nastavi emitirati previše ugljičnog dioksida u atmosferu, jedna od najvažnijih vrsta oblaka na Zemlji mogla bi izumrijeti. Zemljina temperatura mogla bi se radikalno i rapidno povećati ako stratokumulusi, oblaci koji prekrivaju veći dio planeta, nestanu, prenosi Space.com.
Zaključak je rada Natalie Wolchover objavljenog u časopisu Nature Geoscience, a problematika je detaljno opisana u Quanta Magazinu.
Wolchover objašnjava: ˝Oblaci su dugo bili jedna od najvećih nesigurnosti klimatskih modela. Oblaci su komplicirani, mali i brzo se mijenjaju. Računalni modeli koji lako bilježe složenost i pojedinosti većine klimatskih sustava jednostavno nisu dovoljno snažni da bi predvidjeli promjene u oblaku u svijetu.˝
Istraživači sumnjaju da su određeni nagli skokovi temperature u prošlosti mogli biti uzrokovani promjenama ovih oblaka.
Za novo istraživanje, znanstvenici su modelirali samo mali dio neba koristeći superračunalo. Otkrili su da ako razine ugljičnog dioksida u atmosferi dostignu oko 1.200 ppm-a, stratokumulusi bi se mogli raspasti.
Radi se o vrlo visokoj koncentraciji ugljičnog dioksida. Upravo sada, razine su se popele preko 410 ppm-a (parts per million), što je opasan pomak, zabilježena koncentracija prije industrijske revolucije je bila 280 ppm-a.
– Ljudi svake godine u atmosferu unose sve više CO2. Ako se trenutni trendovi nastave, Zemlja bi mogla doseći 1.200 ppm u roku od 100 do 150 godina. To bi se moglo dogoditi ako naše društvo ne ispuni svoje obveze smanjenja emisija, izvijestila je Wolchover. Čak i ako se emisije smanje, osam stupnjeva Celzijusa će svejedno biti nadodano globalnom prosjeku, povrh opasnih promjena koje su već u tijeku zbog stakleničkog efekta.
– To je ogromna promjena, i ona nadilazi predviđanja svjetskog taljenja leda i katastrofalnog porasta razine mora. Ako želite zamisliti kako bi bilo s dodanih osam Celzijusa, krokodili bi plivali na Arktiku, a područje oko ekvatora bilo bi “spaljeno” i “uglavnom beživotno”, navodi Wolchover.
Ako nestanu stratokumulusi, neće se pojaviti dok razina ugljičnog dioksida ne padne ispod sadašnje razine, zaključuje Natalie.