Studija otkriva da prekomjerna težina kod djece mijenja rezultate rutinskih pretraga krvi

P. N.

FOTO/PicPIk

FOTO/PicPIk

Gotovo je sedamdeset posto rezultata variralo ovisno o težini 



Pretilost je čak i kod djece i tinejdžera povezana s velikim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa i srčanih bolesti. Ali, efekti prekomjerne težine mogu se pokazati u nekim testovima prije nego što se bolest razvije.


Težina može utjecati na rezultate rutinskih pretraga krvi kod djece, pokazuju novi podaci. A ti bi rezultati mogli istaknuti djecu koja su pod većim rizikom od razvoja bolesti, prenosi Science News.


Victoria Higgins znanstvena je suradnica u bolnici za bolesnu djecu u Torontu u Kanadi. Ona je dio velikog tima koji radi na utvrđivanju normalnih raspona vrijednosti izmjerenih krvnim pretragama. Ti rasponi mogu varirati ovisno o dobi, spolu i etničkoj pripadnosti. Ali Higgins je primijetila da nitko nije gledao može li utjecati i na težinu.


Promjene mogu signalizirati rizik




Ona i njezini kolege analizirali su uzorke krvi više od 1300 zdrave djece i tinejdžera u Torontu. Istraživači su obavili 35 uobičajenih testova pomoću krvi. Zatim su grupirali uzorke različitim mjerama statusa djece s težinom. To je uključivalo mjere poput veličine struka i indeksa tjelesne mase (BMI). Istraživači su usporedili rezultate djece u rasponu zdrave tjelesne težine, prekomjerne težine i pretilih BMI-ja.


Krvni testovi djece koja su imala višak kilograma pokazala su razlike u funkciji jetre, razini kolesterola i znakovima upale. Takve promjene mogu signalizirati rizik od razvoja bolesti.Istraživanje je otkrilo da su rezultati 24 od 35 pretraga krvi utjecali su na težinu. To je gotovo sedam na svakih deset. Među onima koji su pogođeni bili su testovi jetre, lipida (masnih tvari, poput kolesterola) i znakova upale.

Ponekad su razine neke tvari kod viših ljudi bile veće. To je bio slučaj s trigliceridima. Njihove su razine bile trećinu više kod ispitanika s pretilošću nego kod onih sa zdravom težinom. Ostale mjere, poput razine željeza, smanjivale su se s povećanjem težine. Željezo je bilo 17 posto niže kod djece s pretilošću u usporedbi s onima sa zdravom težinom. 


Razlike u ishodima bile su najviše vidljive kod pretile djece te one sa zdravim indeksom tjelesne mase. No, na rezultate nekih krvnih pretraga utjecale su i manje razlike u težini, a ne samo pretilost. Higgins i njezin tim podijelili su svoja otkrića 17. prosinca u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism.


Što stoji iza razlika?


Higgins kaže da vije stvari mogu objasniti nalaze. “Normalne” vrijednosti krvi za djecu s viškom kilograma mogu se jednostavno razlikovati od onih sa zdravom težinom. Ili, što više zabrinjava, razlike kod teže djece mogu biti rani znak nadolazećih zdravstvenih problema.


“Mislim da bi to moglo ukazivati ​​da čak i u vrlo ranoj dobi zdravlje [težeg] djeteta može opadati na nekoliko načina”, kaže Higgins.


Reza Hakkak je nutricionist na Arkansasovom dječjem istraživačkom institutu u Little Rocku. Nije sudjelovao u studiji, ali istražuje kako prehrana i pretilost mogu utjecati na zdravstvene probleme, poput raka.


“Bez ikakve intervencije većina djece s pretilošću postaju prekomjerno teške ili pretile odrasle osobe. Ako odrasli ne pomažu djeci s viškom kilograma, djeca mogu odrasti i imati ozbiljnih zdravstvenih problema u ranoj odrasloj dobi”, kaže Hakkak.


Studija se ne bavi pitanjem da li različiti rezultati krvnih testova kod teže djece prikazuju rano stanje bolesti. Sva djeca i tinejdžeri u studiji su bili zdravi. No, Higgins kaže da bi doktori i pacijenti trebali biti svjesni efekta kojeg težina ima na rezultate. Moguće je da djeca različite težine trebaju drugačije standarde za ono što je “normalno”. 


“Ovo može otvoriti oči djeci koja misle da ne moraju brinuti o zdravlju i dijeti i vježbanju sve dok ne odrastu. Mislim da otkrića pokazuju da je uvijek važno voditi zdrav način života”, zaključuje Higgins.


“Ovdje je ključna rana intervencija. Pomaže da djeca u kasnijoj dobi ne razviju kronične bolesti. Naziv igre je prevencija, a najbolji lijekovi su fizička aktivnost i zdrava prehrana”, zaključuje Hakkak.