Lucija i Lea

Zagrebačke maturantice osmislile aplikaciju koja otkriva sastojke kozmetike. A već imaju i novu ideju

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Nešto slično planiraju i sa sredstvima za čišćenje u domaćinstvu, jer i ona mogu biti rizična za zdravlje, kaže Lucija Serdarušić i Lea Rupčić



Kreme, šamponi, parfemi, ruževi za usne i drugi kozmetički proizvodi često sadrže štetne sastojke kompliciranih i teško pamtivih imena, od ciklometikona, fenoksietanola, propilparabena, do triklosana, formaldehida ili aluminij lauril sulfata. Neki od takvih sastojaka mogu izazvati alergijske reakcije, iritaciju kože, ali imati i hormonsko ili kancerogeno djelovanje. Nažalost, teško ih je detektirati, što zbog presitnih slova na deklaracijama, što zbog njihovih kompliciranih naziva. Rješenje za potrošače koji bi voljeli znati koliko sigurne kozmetičke proizvode kupuju, pronašle su dvije maturantice iz zagrebačke Škole za modu i dizajn, osmislivši mobilnu aplikaciju koja preko barkoda očitava sastojke kozmetičkog proizvoda i na temelju toga procjenjuje njegovu potencijalnu štetnost.


Sa svojim Ecco App-om osvojile su prvo mjesto na natjecanju za maturante »Poslovni izazov 2018«, a zatim ušle u finale natjecanja »Ideja godine 2018«. Lucija Serdarušić i Lea Rupčić uvjerene su da njihova aplikacija ima budućnost: sasvim sigurno nisu jedine djevojke koje su imale alergijsku reakciju na kozmetički proizvod. Lucija je, nakon što je na usne stavila ruž i labelo s teškom alergijskom reakcijom završila u bolnici, a liječnici su joj preporučili da dobro pazi što ubuduće stavlja na kožu. Zdravstveni problem ova je djevojka pretvorila u dobru poslovnu ideju…


Nikad do tog dana nisam imala nikakve alergije. Izgledala sam strašno, odveli su me u Vinogradsku, prošla sam i nekakve alergotestove… Rekli su mi da prestanem koristiti kozmetičke preparate testirane na životinjama, neka više koristim one na biljnoj bazi – prepričava Lucija negativno iskustvo s kozmetikom.


Očitavanje barkoda 




I njena kolegica Lea doživjela je nešto slično, doduše u blažem obliku. Nakon što je na oči stavila novo sjenilo, jedan joj je kapak natekao.


Zna mi se dogoditi i da, kad koristim mlijeko za tijelo, dobijem nekakav osip – kaže Lea.


Dvije učenice Škole za modu i dizajn od šminke, kažu uz smijeh, neće odustati. »To je nemoguće, žene smo, ali bismo definitivno voljele znati što stavljamo na lice«, objašnjava Lucija.


Tako su i došle na ideju stvoriti aplikaciju koja će potrošačima pomoći u tome. Nešto slično planiraju i sa sredstvima za čišćenje u domaćinstvu, jer i ona mogu biti rizična za zdravlje.


– Profesorica nam je predstavila natječaj i pozvala da se prijavi tko hoće. Tema je bila ekologija.


U pet minuta sjetile smo se kako je Lucija završila u bolnici zbog labela i pomislile na aplikaciju koja bi pokazala štetnost tih tvari – objašnjava Lea kako su došle na nagrađenu ideju.


Aplikacija funkcionira tako da očitavanjem barkoda očita sastojke proizvoda i sukladno tome svrsta ga u jednu od tri kategorije – visokog, srednjeg ili niskog zdravstvenog rizka.


Postoji već jedna takva aplikacija u Francuskoj, ona na sličan način očitava sadržaj nekog proizvoda, ali je malo prekomplicirana. Želimo da naša bude vrlo jednostavna: prvo izbaci popis sastojaka, a onda izdvoji štetne. Osim toga, naša bi aplikacija, za razliku od francuske koja je samo na nacionalnom jeziku, bila i na engleskom i na hrvatskom jeziku – veli Lea.


Super škola 


Za svoju ideju imaju punu podršku roditelja koji se bave programiranjem, ali cilj im je, dodaje Lucija, prvo maturirati i upisati fakultet. Kako su na prvom natječaju nagrađene stipendijom za poslovni studij, upisat će studij tog profila – ekonomiju, marketing, poduzetništvo… Istodobno, namjeravaju do kraja realizirati svoju aplikaciju EccoApp.


Želja nam je da bude dostupna preko AppStorea ili GooglePlaya. Postoje stvari koje prethodno moramo riješiti, na primjer vidjeti pravnu pozadinu, smijemo li to raditi i na koji način da nas proizvođači ne bi tužili – objašnjava Lucija,


Tržišni potencijal, uvjerene su, postoji. Osobno su provele anketu i potvrdile da su građani zainteresirani za takvu podršku. »Gotovo svi su nam odgovorili da bi koristili takvu aplikaciju, osim starijih koji nemaju mobitele. No i oni bi je preporučili djeci ili unucima«, kažu.


Kako se dogodila takva transformacija od škole za modu i dizajn do poslovnog poduzetništva, pitamo ih.


U obitelji imam dizajnere, pa sam od malih nogu bila izložena tome. Ne mislim odreći se mode, možda se jednom tome i vratim – veli Lucija. Dvije maturantice za svoju školu imaju samo pohvale; kreativna je, opuštena, dinamična…


Kad kažete u koju školu idete, svi pomisle – Isuse, tekstilna… Ali škola je super, profesori su opušteni, imamo normalan odnos s njima, crtamo, šivamo, stvaramo – veli Lea. Na pitanje imaju li s takvom školom dovoljno predznanja za fakultet, odgovor je odlučno »da«.


Možda je prvoj nagradi koju su dobile pripomogla i modernizacija strukovnog programa koji polaze, kaže njihova mentorica, profesorica Julijana Šijić. Smjer modnog tehničara uveden je prije četiri godine, a dotadašnji je program odjevnog tehničara promijenjen u čak 70 posto sadržaja, prema potrebama koje su iskazali poslodavci.


U programu ranije nije bilo sadržaja iz područja poduzetništva, a uveli smo predmet modna tvrtka u kojem se uči poduzetništvo. Izborni predmet imamo četiri sata tjedno u 4. razredu, pa netko bira kostimografiju, a netko poslovne komunikacije – navodi profesorica. Lucija i Lea odabrale su upravo taj izborni predmet, i to očito s razlogom – danas imaju priznanje za poslovnu ideju i projekt, a još im predstoji pronaći poslovnog partnera i plasirati je na tržište.