Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 3
Sutra: 16° 16° 3
25. rujna 2018.
Budućnost weba

Kontroverzna direktiva na "ljetnom odmoru". Analizirali smo što bi mogla donijeti

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 19. srpanj 2018. u 19:08 2018-07-19T19:08:00+02:00

Tekst prijedloga ne sadrži nikakve mjere prema krajnjim korisnicima, kazala je Romana Matanovac Vučković. Protivnik prijedloga Marko Rakar smatra pak da se time onemogućava čak i poveznicu na tekst koji je zaštićen nekim pravima

ZAGREB Europski parlament je Direktivu o autorskim pravima i jedinstvenom digitalnom tržištu poslao na ljetni odmor. Većina europarlamentaraca usprotivila se otvaranju pregovora s Vijećem o spornoj direktivi o kojoj se mjesecima raspravljalo. Sporni su članci 11. i 13. Za jedne prijedlog direktive uvodi red, ograničava velike internetske platforme, odnosno sili ih da barem nešto plate stvarateljima sadržaja kojima se te platforme pune, za druge je riječ o pokušaju ograničavanja slobode na internetu, ugrožavanju malih portala, ali i Wikipedije. Nakon ljetnog odmora, u rujnu će Europski parlament o prijedlogu raspravljati u plenumu, a tada će zastupnici moći uložiti i amandmane na pojedine dijelove direktive.

»Porez na linkove«

Zagovornica direktive Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Katedri za građansko prava Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica specijalističkog postdiplomskog studija Intelektualno vlasništvo, smatra da će Julia Reda iz Piratske stranke koja se prometnula u čelnicu protivnika direktivi, pokušati što više promijeniti sporne članke i time smanjiti odgovornost internetskih platformi. Matanovac Vučković je razočarana zbog odluke Europskog parlamenta i smatra da su mnogi zastupnici bili nepripremljeni za raspravu o prijedlogu direktive.
– Tekst prijedloga ne sadrži nikakve mjere prema krajnjim korisnicima. Usmjeren je prema najvećim djeliteljima sadržaja – kazala je Matanovac Vučković. Ti najveći »djelitelji sadržaja« su primjerice Facebook, Google, Amazon, YouTube.

Komunikacijski savjetnik i IT stručnjak Marko Rakar, protivnik prijedloga, očekuje da se direktiva vrati na doradu, posebno zbog »identificiranih problema u člancima 11. i 13. koji omogućavaju 'porez na linkove' odnosno 'upload filtere'«. Smatra da bi »porez na linkove« omogućio da izdavač onemogući da se na društvenoj mreži linkaju njihovi tekstovi koji prikazuje »preview« koji uobičajeno sadrži fotografiju i rečenicu-dvije samog teksta kako bi čitatelj dobio kontekst o tome o čemu se radi na poveznici. Ustvrdio je i da ako bi netko postavio, odnosno »uploadao« neku fotografiju kojoj nije vlasnik, osim njega, odgovorna bi bila i društvena mreža na kojoj je fotografija objavljena, a to se pokušalo eliminirati »upload filterima«.
Rakar smatra da prijedlog onemogućava bilo kome objavu ili čak i poveznicu na tekst koji je zaštićen nekim pravima, a svaki je sadržaj nečije autorsko djelo, i provedbom ove direktive zadiralo bi se »ne samo u odnose profitnih i neprofitnih organizacija, nego u samu bit funkcioniranja i slobode na internetu«.
– Predloženi mehanizmi bi trajno osakatili način na koji internet funkcionira i drastično umanjili korisničko iskustvo i upotrebljivost interneta kao platforme – kazao je Rakar.

Više od 600 amandmana

No, Matanovac Vučković tvrdi nešto posve drukčije. Smisao je članka 11. koji se odnosi na tiskane medije da se njihovi sadržaji ne bi smjeli komercijalno dijeliti dalje, odnosno ako bi platforma od toga ostvarivala komercijalan prihod, onda bi dio tog prihoda dijelila s nakladnikom i autorm, dakle novinarom. Tim se člankom htjelo osigurati stvarateljima kvalitetnog sadržaja, odnosno tiskanim medijima, da se prilagode i da im se omogući neka vrst prijelaza na online poslovanje.

– Nuspojava internetizacije jest da je dobro novinarstvo sve teže održivo. Svi u tiskanim medijima znaju koliko ih ugrožavaju oni koji samo uzimaju tuđe sadržaje. Pogledajte samo koliko je posljednjih godina u Hrvatskoj novinara ostalo bez posla, što je posljedica i ovakvog načina internetizacije – kazala nam je Matanovac Vučković. Članak 13. pak prislio bi platforme za dijeljenje sadržaja (poput navedenih) da za taj sadržaj i plate, pri čemu se u izradi vodilo načelom proporcionalnosti s jedne strane za samu mogućnost korištenja sadržaja na platformi, a s druge da kreator tog sadržaja za to dobije novce. Poanta je u tome da oni koji ulažu u sadržaj budu obeštećeni »jer njihova je zarada minorna u odnosu na prihode koje ostvaruju platforme«. Matanovac Vučković tvrdi da direktiva nije lobistička, na njoj se radilo godinama, a samo na članak 13. je u raspravi uloženo više od 600 amandmana. Njoj je čudna pozicija dijela europarlamentaraca iz Hrvatske, konkretno onih koji djeluju u Klubu ALDE (Ivan Jakovčić i Jozo Radoš) te SDP-ovih zastupnika Tonina Picule i Biljane Borzan.

Koncepti zaštite

– Oni govore da se vode slobodom i idu za slobodom, a pogoduju onima koji stvaraju najviše profita – kazala je Matanovac Vučković.
Rakar je kazao da je apsolutno za zaštitu autorskih prava, ali pravne koncepte zaštite koji se primjenjuju na tisak, radio i tv nije moguće primijeniti na internet. Problem stvaratelja sadržaja nije samo u Facebooku i Googlu, nego i u tome što svatko može kreirati svoj sadržaj pod jednakim uvjetima, kao i velike medijske kuće. Istodobno su se klasični modeli financiranja proizvođača sadržaja promijenili i oglašavanje se trajno odvojilo od proizvodnje sadržaja.
– Nije sporno da se intelektualno vlasništvo ne smije zloupotrebljavati kako bi drugi zaradili, no jednako tako treba osigurati dostupnost sadržaja i slobodu izražavanja svima. Administrativna zabrana poput ove koja je zamišljena jednostavno nije provediva na internetu kao platformi i potrebno je naći drugačija rješenja – zaključio je Rakar.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka