Rast od četiri posto godišnje

ZASTRAŠUJUĆE BROJKE U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 600 novooboljelih od limfoma

Hina

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

O liječenju i izazovima liječenja zloćudnih limfoma predavanje je održao prof. dr. sc. Vlatko Pejša. "Uzalud vam je imati diferentni lijek ako ne možete prepoznati koji će pacijent od tog lijeka imati koristi", poručio je prof. Pejša.



ZAGREB – U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 600 novooboljelih od limfoma, a porast incidencije na godinu raste za četiri posto, poručili su liječnici na predavanjima u sklopu Svjetskog dana svjesnosti o limfomima, održanim u organizaciji Hrvatske udruge “Leukemija i limfomi” (HULL) u četvrtak u Zagrebu.


Program je počeo predavanjem prof. dr. sc. Miranda Mrsića, koji je sudionike upoznao s radom Zaklade “Ana Rukavina”, čiji je medicinski direktor. Rezultati te zaklade pokazali su, kako je rekao i prof. Mrsić, da nije važna veličina zemlje, nego želja da se nešto učini. Od prvotnog plana pri pokretanju ove zaklade da do 2010. godine u registru darivatelja krvotvornih matičnih stanica bude 2000 darivatelja danas ih je u njemu više od 62 tisuće, priopćio je HULL.


O liječenju i izazovima liječenja zloćudnih limfoma predavanje je održao prof. dr. sc. Vlatko Pejša. “Uzalud vam je imati diferentni lijek ako ne možete prepoznati koji će pacijent od tog lijeka imati koristi”, poručio je prof. Pejša.




O rijetkom limfomu, limfomu kože predavanje je održao prim. dr. sc. Ivo Radman, koji je upozorio kako je riječ o rijetkoj bolesti zbog čega su oboljeli zakinuti.


“Bolesnici ne dobivaju što trebaju dobiti jer svi smo navikli limfome doživljavati kao bolest limfnih čvorova, koštane srži i pluća. Limfomi kože vrlo su rijetki iako se nigdje u administraciji ne vode kao rijetka bolest”, objasnio je prim. Radman.


Predavanja stručnjaka završila su izlaganjem doc. dr. sc. Lovorke Brajković o psihološkom aspektu bolesti. Istaknula je kako ne postoje dvije osobe s karcinomom koje će jednako emocionalno reagirati na bolest i jednako se s njom suočavati.


“Strah je najčešća reakcija na dijagnozu, čest je i osjećaj krivnje te pacijenti sami sebe optužuju za bolest”, rekla je doc. Brajković.


Okupljene sudionike programa uvodno su pozdravili predsjednik HULL-a Dražen Vincek i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika dr. sc. Jelena Pavičević Vukičević, koja je sa suradnicima poduprla taj skup i oboljele.