Istraživanje HZJZ-a

Poročni tinejdžeri: Svaki četvrti petnaestogodišnjak u Hrvatskoj puši, svaki drugi se napio

Ljerka Bratonja Martinović

Hrvatska je među 10 zemalja s najvećom razinom tjelesne aktivnosti učenika / Snimio  Vedran KARUZA / NL arhiva

Hrvatska je među 10 zemalja s najvećom razinom tjelesne aktivnosti učenika / Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva

Svaki četvrti 15-godišnjak redovito puši, a svaki drugi opio se bar dvaput u životu. Naši tinejdžeri, pak, pokazuje istraživanje, u spolne odnose stupaju bitno kasnije od europskog prosjeka



ZAGREB  Hrvatski 15-godišnjaci i dalje među europskim vršnjacima prednjače u konzumaciji alkohola i cigareta. Svaki četvrti 15-godišnjak redovito puši, a svaki drugi opio se bar dvaput u životu. Dječaci se u zadnje vrijeme sve više okreću marihuani, a iako rjeđe od europskog prosjeka sudjeluju u vršnjačkom nasilju i tučnjavama, ozljede koje nanesu jedni drugima često zahtijevaju liječničku pomoć ili hospitalizaciju. U spolne odnose u toj dobi stupaju mnogo rjeđe od vršnjaka iz drugih država, ali tek svaka druga djevojka pritom koristi kondom.


Slika je to hrvatskih srednjoškolaca u novom HSBC-Istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika 2014., što ga je među učenicima u dobi od 11, 13 i 15 godina proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Isto istraživanje provedeno je u 42 zemlje Europe i Sjeverne Amerike.


Puše i prije 13.


Hrvatska je, pokazalo se, na samom vrhu liste, s najviše učenika koji se opijaju i piju redovito svaki tjedan. Sa 16 posto dječaka i šest posto djevojčica koje su se prvi put opile već prije 13. godine, na sedmom smo mjestu na ljestvici, a visoko smo plasirani i s udjelom od 40 posto 15-godišnjaka koji su se opili najmanje dvaput u životu. Konzumacija alkohola u tako ranoj dobi u padu je u proteklih desetak godina, no i dalje odskačemo u odnosu na ostale.




Samo se na Grenlandu i u Bugarskoj u ranoj tinejdžerskoj dobi puši češće nego u Hrvatskoj. Sa 21 posto djevojčica i 25 posto dječaka koji redovito puše barem jednom tjedno, za nijansu smo ispred Italije ili Mađarske, dok višestruko premašujemo Norvešku, Englesku ili Švedsku, gdje je djece pušača ispod 10 posto. Trend u kojem su cigarete bile popularnije među djevojčicama u posljednjih se nekoliko godina promijenio. Dječaci opet puše češće nego djevojčice, a postotak djece koja već s 13 godina pale prvu cigaretu u blagom je padu. Ipak, Hrvatska je i dalje treća u redovitom tjednom pušenju i šesta po ranom navikavanju na cigarete, jer svaki treći 15-godišnjak koji se odao tom poroku počeo je pušiti prije 13. godine.


Nakon višegodišnjeg silaznog trenda, popularna je među 15-godišnjacima ponovno postala marihuana. Sa šest posto mladića koji su marihuanu prvi put probali u dobi od 13 godina i ranije, među 10 smo vodećih zemalja s najčešćom uporabom marihuane, a s udjelom od 11 posto 15-godišnjaka koji izjavljuju da su popušili »joint« u zadnjih mjesec dana, pridružujemo se prosjeku.  


Trend konzumacije marihuane bio je u padu od 2002. godine, ali se nakon 2010. godine nastavio snižavati samo kod djevojaka, među kojima je marihuanu probalo njih 11 posto. Dječaci su se vratili na razinu iz 2002. godine, kad je njih 19 posto, ili svaki peti, barem jednom uzeo ovu opojnu drogu.  


Zakazali  u edukaciji


Naši tinejdžeri, pokazuje istraživanje, u spolne odnose stupaju bitno kasnije od europskog prosjeka. S 21 posto dječaka i šest posto djevojčica u dobi od 15 godina koji su imali spolne odnose, pretposljednji smo na ljestvici, a iza nas je samo Armenija. Na vrhu ljestvice je Bugarska, gdje je spolno aktivno čak 40 posto dječaka i 21 posto tinejdžerica. Zakazali smo, međutim, u edukaciji o zaštiti od spolno prenosivih bolesti i trudnoće, pa je tako kondom pri zadnjem spolnom odnosu kod nas koristilo 65 posto dječaka i samo 53 posto djevojčica. Bitno lošije od nas stoji Poljska, gdje je takvih samo 25 posto, ali su primjetno lošije od nas, primjerice, i Švedska i Danska.  



Dobru smo poziciju zauzeli u komunikaciji djece s roditeljima, obiteljskoj i vršnjačkoj podršci, ali nam djeca ne vole školu i osjećaju se sve više opterećeni. Samo u Estoniji manje 13-godišnjaka voli školu nego u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje.



Istraživanje je obuhvatilo i druge dimenzije zdravlja i dobrobiti učenika, pa se pokazalo da svaka peta 15-godišnjakinja nije zadovoljna svojim životom, njih 28 posto ocjenjuje svoje zdravlje lošim, svaka treća smatra se predebelom, a svaka je četvrta na dijeti. Povećao se udio djece koja ne doručkuju, a to redovito čini 43 posto djevojčica i 51 posto dječaka. Po učestalosti doručka i konzumacije voća, u samom smo dnu ljestvice.


Istodobno, tek su svaki četvrti 15-godišnjak i svaka peta djevojčica te dobi tjelesno aktivni sat ili više dnevno. Unatoč tome, Hrvatska je među 10 zemalja s najvećom razinom tjelesne aktivnosti učenika, ali nam pred TV-om djeca provode više vremena od ostalih zemalja, a sve ga više zamjenjuju računalo i mobitel.