Globalna dostupnost zdravlju

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Nema održivog razvoja bez dostupne zdravstvene zaštite

P. N.

Foto: iStock

Foto: iStock

Univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenom zaštitom do 2030. godine, svima i svugdje bio je posvećen Svjetski dan zdravlja 7.travnja, pa se time bavi i najnoviji broj časopisa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije



Univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, kao globalnom cilju, dakle dostupnosti očuvanja zdravlja, prevenciji i liječenju svima i svugdje bio je posvećen ovogodišnji Svjetski dan zdravlja koji se obilježava 7.travnja. Tome je tematski posvećen i Narodni zdravstveni list čije je izdanje upravo objavljeno.


Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na činjenice. Barem polovica svjetske populacije još uvijek nema pokrivene nužne zdravstvene usluge. Oko 100 milijuna ljudi još je uvijek gurnuto u ekstremno siromaštvo jer žive od 1,90 američkih dolara ili manje na dan, i jer zdravstvenu zaštitu moraju platiti. Više od 800 milijuna ljudi,a to je gotovo 12 posto svjetske populacije, troši najmanje 10 posto svog kućnog budžeta na plaćanje zdravstvenih usluga. Sve države članice UN-a dogovorile su se da će pokušati doseći univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom do 2030. godine, kao dio ciljeva održivog razvoja.


Spriječiti siromašenje zbog bolesti


Tome je, stoga, posvećeno najnovije izdanje Narodnog zdravstvenog lista, časopisa za unaprjeđenje zdravstvene kulture Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.




Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom (UPZZ) znači da svi pojedinci i zajednice dobiju zdravstvene usluge koje trebaju, a da zbog toga nemaju financijskih poteškoća. To uključuje puni spektar svih nužnih, kvalitetnih zdravstvenih usluga, od promocije zdravlja i prevencije bolesti do liječenja, rehabilitacije i palijativne njege. To bi svima i svugdje omogućilo zdravstvenu zaštitu koja pokriva najvažnije uzroke bolesti i smrti i osigurava da kvaliteta tih usluga bude dovoljno dobra da unaprijedi zdravlje ljudi koji ih koriste. Također, to bi osiguralo zaštita ljudi od financijskih posljedica zbog plaćanja zdravstvenih usluga.



Dobro zdravlje temelj odrastanja, života i ekonomskog razvoja


Zaštita ljudi od plaćanja zdravstvene zaštite iz vlastitog džepa smanjuje rizik od toga da ljudi padnu u siromaštvo, jer iznenadna bolest zahtijeva od njih da potroše svoje životne ušteđevine, prodaju svoju imovinu ili posuđuju novac, što uništava njihovu budućnost, a često i budućnost njihove djece. Zato su spomenute težnje narodi diljem svijeta postavili kada su usvojili Ciljeve održivog razvoja. Zemlje koje napreduju prema univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenom zaštitom napredovat će i prema drugim ciljevima. No, prije svega dobro zdravlje omogućuje djeci da uče i odraslima da zarađuju, pomaže ljudima da pobjegnu od siromaštva i predstavlja temelj za dugoročni ekonomski razvoj.


Kako se u tom smjeru razvijaju zdravstveni kapaciteti na području Primorsko-goranske županije, predstavljaju teme posvećene pojedinim ustanovama.



Usmjerenost zdravlju, pomoć i u bolesti


Usmjerenost zdravlju a ne bolesti ističu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ. S devet ispostava, dvije otočke hemodijalize i pet EU projekata Dom zdravlja PGŽ provodi primarnu ali i dio specijalističke zdravstvene zaštite. Brzi kad je najhitnije naziv je teme koja će građanima omogućiti da dobiju uvid u mogućnosti i dostupnost usluga Zavoda za hitnu medicinu PGŽ. Vodič za bolesnike i posjetitelje pripremili su iz riječkog Kliničkog bolničkog centra, jednog od pet KBC-a u Hrvatskoj, kao centralna bolnička ustanova za tri županije što medicinski skrbi za oko 600 000 stanovnika. Duga tradicija i visoka kvaliteta zaštitni su znak Klinike za ortopediju i traumatologiju Lovran, a uz izvrsne medicinske uvjete liječenje i odmor nudi opatijska Thalassotherapija kojoj su naglasci na kardiološkoj i reumatološkoj prevenciji i rehabilitaciji. Uz to mogu se pohvaliti jedinstvenim laboratorijem funkcionalne dijagnostike u kardiologiji s magnetskom rezonancijom srca i kompjuteriziranom tomografijom. U crikveničkoj Thalassotherapiji ističu povezivanje prirodnih ljekovitih činitelja, klimatoterapijsko i talasoterapijsko liječenje s medicinskim dostignućima, čime se postižu iznimni rezultati u liječenju bolesti organa za kretanje i dišnih organa u djece, odraslih osoba i osoba treće životne dobi. Za psihijatrijsku bolnicu Rab ističu kako je bolnica koja tako ne izgleda, zahvaljujući dugogodišnjim ulaganjima u infrastrukturu, povećanje kvalitete smještaja i liječenja, te prepoznatljivost ustanove na nacionalnoj razini po uvođenju terapijskog psa, terapijskih vrtova i mirisnim poljima lavande. Na mjestu jedinstvene ljepote preuređeno je i Lječilište Veli Lošinj koje nudi usluge dermatologije, fizikalne medicine i rehabilitacije s hidroterapijom, bolnički, ali i smještaj hotelskog tipa, te medicinski wellness, medicinsku kozmetologiju, kineziologiju, nutricionističke usluge i brojne preventivne programe za održavanje zdravlja i ljepote.


Posebna tema posvećena je proljetnim alergijama i peludnoj hunjavici alergijskoj bolesti gornjih dišnih puteva, ujedno i najčešćem obliku alergijske reakcije.



Trajna ulaganja u zdravlje opredijeljenje su i Primorsko-goranske županije. Županija je investiranje u zdravlje i uspješan razvoj županijskih zdravstvenih kapaciteta i zdravstvenih programa iznad standardne razine zaštite, dugoročno odredila kao najučinkovitiju strategiju unaprjeđenja zdravlja stanovništva, kako bi u konačnici pridonijela povećanju kvalitete života i socijalnog blagostanja.