Porast od pet posto

Iz godine u godinu uzimamo sve više lijekova: Dnevno popijemo barem – jednu tabletu

Ljerka Bratonja Martinović

Stanovnici Primorsko-goranske županije nešto su iznad državnog prosjeka, s brojkom od 1.009 doza na 1.000 stanovnika ili prosječnom tabletom po stanovniku dnevno



ZAGREB Hrvatski su građani lani u ljekarnama ostavili gotovo 160 milijuna kuna samo za četiri najprodavanija bezreceptna lijeka – acetilsalicilnu kiselinu, odnosno andol ili aspirin, te za dva najtraženija lijeka protiv bolova i visoke temeperature, paracetamol i ibuprofen. Ukupna potrošnja lijekova rasla je u odnosu na 2014. za 5,2 posto, a svaki je Hrvat dnevno u prosjeku popio barem po jednu tabletu.


Prema izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u 2015., svakoga dana u Hrvatskoj se popije 998,5 doza lijeka na tisuću stanovnika, što je u prosjeku najmanje tableta po stanovniku dnevno. Na lijekove je, što u ljekarnama, što u bolnicama, lani potrošeno ukupno 5,2 milijarde kuna ili za pet posto više nego godinu ranije, dok je fizička potrošnja lijekova rasla nešto sporije od financijske, za 2,6 posto.


– Procjena je da potrošnja u 2015. godini odgovara iznosu od oko 1.245 kuna po stanovniku – računa Saša Žeželić iz Odsjeka za promet lijekovima i farmakoekonomiku HALMED-a. U razdoblju od 2010. do 2015. godine u Hrvatskoj je, kaže, prisutan trend stabilnog laganog porasta potrošnje lijekova. Potrošnja lijekova u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan, porasla je za prosječno 1,2 posto godišnje u zadnjih pet godina, dok se financijski izražena potrošnja u kunama prema veleprodajnim cijenama tijekom istog razdoblja povećala za prosječno 1,8 posto godišnje, što odgovara trendu porasta potrošnje lijekova u Europskoj uniji, kažu u HALMED-u.




I dalje se najviše piju lijekovi za tlak i lijekovi za smirenje, pokazuje izvješće HALMED-a, dok potrošnja antibiotika bilježi relativno mali rast u odnosu na druge skupine lijekova. U HALMED-u su zadovoljni takvim pokazateljima, jer antibiotici ipak ne prate trend porasta potrošnje kakav je prisutan kod drugih skupina lijekova. U posljednjih desetak godina udio potrošnje antibiotika u ukupnoj potrošnji lijekova se smanjuje, što znači da su kampanje za racionalno propisivanje antibiotika dale rezultata. Prema broju popijenih tableta po stanovniku, Hrvati dnevno popiju uvjerljivo najviše lijekova za visoki tlak, zatim andola, pa onda tableta za smirenje. Na sedmom mjestu po potrošnji nalazi se pantoprazol, lijek protiv želučane kiseline.


Uvjerljivo se najmanje lijekova po stanovniku popije u Brodsko-posavskoj županiji, 528 doza na 1.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji potrošnja ne prelazi 900 doza na 1.000 stanovnika, dok je Požeško-slavonska županija rekorder u konzumaciji lijekova s čak 1.601 dozom na 1.000 stanovnika.


Stanovnici Primorsko-goranske županije nešto su iznad državnog prosjeka, s brojkom od 1.009 doza na 1.000 stanovnika ili prosječnom tabletom po stanovniku dnevno. Financijska potrošnja po županijama uglavnom odgovara veličini i naseljenosti pojedine županije, pa je tako u Gradu Zagrebu lani u ljekarnama ostavljeno 679 milijuna kuna, na splitskom području 350 milijuna kuna, a u Primorsko-goranskoj županiji 255 milijuna kuna.