Iako već na početku knjige autorica ističe da je jedini pravi odgovor na stres naša dobro izgrađena unutrašnja ravnoteža, ovaj »priručnik za upravljanje stresom«, govori kako je jedan od puteva, možda najjednostavniji, za ovladavanje stresom – prehrana
Glavobolja je česta posljedica stresne poslovne svakodnevice
No, ni to nije točno. Stres ne dolazi izvana već je on u nama.
Mi smo ti koji stvaramo sters i to našim mislima, ljutnjama, tugama, bespomoćnošću. Naše reakcije, naši unutrašnji »resursi« kojima raspolažemo, (ne)mogućnost suočavanja i/li prihvaćanja nekih situacija ključni su za to, ne hoće li doći do stresa ili ne, nego hoće li se on na svakog pojedinca odraziti kao nešto pozitivno ili negativno.
Sve je to pomalo i na tragu one poznate misli književnika Marka Twaina koji je jednom ustvrdio kako mu je život bio pun strašnih stvari od kojih su se neke – i dogodile.
Iako već na početku knjige autorica ističe da je jedini pravi odgovor na stres dobro izgrađena naša unutrašnja ravnoteža, posebno ravnoteža unutar našeg srca, knjiga koja je zapravo »priručnik za upravljanje stresom«, govori kako je jedan od puteva, možda i najjednostavniji, za ovladavanje stresom – prehrana. No, ponajprije našoj sugovornici postavljamo pitanje što je to uopće, po definiciji, stres?
Nema se vremena za prijateljstva
– Stres je, u svojoj negativnoj konotaciji, zapravo jedna razarajuća snaga u nama, a koju treba staviti pod kontrolu. U 21. stoljeću postali smo »Društvo 24 sata« gdje je sve i svatko dostupan u bilo koje vrijeme, 24 sata, sedam dana u tjednu. Promjene su brze i dinamične, od tehnologije i ekonomije do obiteljskih odnosa.
Sve pojave koje »uzrokuju« stres u stalnom su porastu, imamo sve veće odgovornosti, a naoko sve manje slobode. Naime, slobodu najteže i najsporije osvješćujemo. Atmosferu stresa dodatno »lože« rastuće prijetnje od kriminala, globalnog zatopljenja, terorizma, epidemije, čas svinjska, čas ptičja, čas neke nove gripe, a sve to rezultira da se slobodno vrijeme smanjuje. Barem nam tako izgleda.
Mogu reći da i vaš odgovor zvuči »stresno«. No ono na čemu čitatelj »zapne« u vašoj knjizi je tužna istina da zbog brzine života ne stignemo razvijati prijateljstva. Točno.
Život je sve složeniji i promjene se odvijaju sve brže, a nedostatak vremena koje bismo uložili u prijateljstva dovodi do toga da smo sve više sami i sve otuđeniji.
Jer ako pođemo od definicije stresa koju je dao dr. Richard Lazarus, stručnjak za sters, a ona glasi da je stres stanje tjeskobe koje se stvara kada događaji i odgovornosti prelaze nečiju sposobnost da se nosi s njima. I onda je jasno da nam je u takvom stanju topla prijateljska podrška nužna za preživljavanje.
Bez prejedenja i izgladnjivanja
A vremena za prijateljstva nema jer »nema vremena«, stres je sve veći, mi se vrtimo u krug i »pucamo po šavovima«.
To konkreno znači, prema vašoj knjizi, glavobolja, umor, mišićna napetost, odnosno zaboravljivost i negativan stav, odnosno tjeskoba, nervoza, depresija, ljutnja, kratak fitilj…. Jedan od puteva koji nas vodi iz stresa van je, po vama, prehana. Pa što jesti?Pravo je pitanje – kako. Uravnotežena prehrana je preduvijet uravnoteženog življenja.
Treba jesti više puta kroz dan, jer prejedanje i izgladnjivanje su glavni pokretači stresa. U svojoj sam knjizi nastojala pojasniti zašto je primjerice organizmu važan selen, cink, lutein, likopen, beta karoten… i gdje se oni nalaze (žitarice, klice, brokula ili… kikiriki, da pojednostavimo.)
Poželjno bi bilo napustiti predrasude koje imamo o načinu prehrane i o pojedinim namirnicama. Primjerice, ljudi vrlo malo jedu avokado koji ima puno oleinskh masnih kiselina koje mogu biti dobra zaštita od raka dojke i prostate. U avokadu ima A, C, E i B& vitamina koji pomažu tijelu da se riješi toksina, jačaju imunološki sustav i mogu spriječiti visoki krvni tlak i artritis.
No kriva prehrana može biti, sudeći po onome što stoji u vašoj knjizi, najdirektniji uzročnik stresnih stanja?
Prije svega organizam, da bi izbjegao stres, mora uvijek imati dovoljnu količinu vode, jer i mala dehidracija može uzrokovati stres. Kofein u malim količinama povećava budnost, no u većim dovodi do toga da tijelo bude u kontinuiranom stanju stresa. Sol sama po sebi nije loša, no ljudi je koriste četiri puta više nego što im to organizmu treba…
I aromaterapija može pomoći
Diplomirali ste Interdisciplinarni studij na američkom Omega Institutu što je vidljivo iz cjelokupnog vašeg pristupa, pa recite čime se još, osim pravilnom prehranom možemo boriti protiv stresa?
Načinom života. Prije toga treba reći da su emocije direktno povezne s pojedinim organima pa je tako ljutnja povezana s jetrom, radost sa srcem, zabrinutost sa slezenom, strah s bubrezima, tuga s plućima…Na taj je načn također korisno »čitati« naše zdravstvene probleme, a stres je prisutan na početku svakog od njih.
Osim načinom prehrane stres možemo dotući aromaterapijom.
Primjerice, miris bergamonta potiče »na izlazak« potisnute emocije, neven ublažava glavobolje, ružino ulje liječi slomljeno srce…Tu su naravno vježbe. Koje točno, to svatko mora odgovoriti za sebe… U svakom slučaju kretanje.
Jer još je Albert Einstein rekao da je život kao vožnja biciklom. Da biste održali ravnotežu morate se nastaviti kretati.
Drugim riječima stresu ćete vrlo lako »okrenuti leđa« ako stvorite ravnotežu u svom životu i rasporedite na primjeren način sve ono što volite, jer život nije samo posao, ni samo obitelj, ni samo hobiji, život je sve to, i još štošta drugo, raspoređeno na pravi način.
