Utjecaj Mjeseca

Uštap i mlađak snažnije privlače potrese? Na području Liburnije zabilježena slabija podrhtavanja tla

Vedrana Simičević

Ilustracija Milivoj Mijošek / Glas Istre

Ilustracija Milivoj Mijošek / Glas Istre

Potresi slabijeg intenziteta probudili su dio stanovnika Liburnije u noći sa srijede na četvrtak. Japanski znanstvenici tvrde da se snažnija podrhtavanja tla mogu povezati s lunarnim fazama kad su plima i oseka najizraženije



Dva slabija potresa probudila su dio stanovnika Liburnije u noći sa srijede na četvrtak – prvi magnitude 1,4 prema Richteru u 1.05 sati te drugi magnitude 1,5 u 4.42 sati. Radi se o podacima s automatske analize potresa slovenske Agencije za okolje, dok na stranicama hrvatskog Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu nema podataka o ova dva potresna događaja, s obzirom da se radi o uistinu slabom intenzitetu.


Bez obzira na to, potresi su se osjetili na području Liburnije jer je epicentar bila sama Opatija, odnosno u slučaju prvog potresa akvatorij ispred Opatije. Noć prije potres slične magnitude zabilježen je u okolici Karlovca.


Posljednji malo jači potres koji su zabilježili seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske dogodio se još 29. kolovoza s epicentrom 25 km istočno od Zadra, nedaleko od Novigrada, a bio je magnitude 2,7 prema Richteru.


Mjesečeve mijene




Kako je posljednjih noći Mjesec bio gotovo pun, zanimljivo je da su upravo ovih dana u prestižnom časopisu Nature Geoscience objavljeni rezultati istraživanja japanskih znanstvenika koji upućuju na to da bi se snažni potresi mogli povezati s mjesečevim mijenama.


Fokusiravši se na dvotjedno razdoblje u kojemu su rekonstruirali amplitude plime i oseke, japanski su znanstvenici ustanovili da se snažni, odnosno razorni potresi često događaju u vrijeme punog Mjeseca ili u vrijeme mlađaka, dakle, u vrijeme lunarnih faza kada su plima i oseka najizraženije. U navedenom razdoblju mjesečnog lunarnog ciklusa, Sunce, Mjesec i Zemlja su poravnati, a gravitacijska sila Mjeseca na Zemlju je najintenzivnija. Ona je odgovorna za plimu i oseku, a što je snažnija, veća je i njihova amplituda.


Satoshi Ide i njegovi kolege s japanskog sveučilišta su dugo pretpostavljali da bi spomenuto poravnanje hipotetski moglo utjecati na pojavu potresa, što su potkrijepili statističkim podacima.


Povezano ili ne?


Usto su zamijetili da su snažni potresi puno brojniji kada su amplitude plime i oseke veće. Po njima su se neki od najrazornijih potresa na Zemlji u posljednjih 20 godina dogodili upravo u vrijeme kada je zabilježena plima, što znači da je Mjesec bio uštap ili je bio mlađak.


Kao primjer su naveli nekoliko razornih potresa: onaj iz prosinca 2004. na Sumatri, iza kojega je uslijedio tsunami, magnitude 9,3 u kojemu je smrtno stradalo 220.000 ljudi, potom potres u veljači 2010. u Čileu magnitude 8,8 u kojemu su život izgubile 523 osobe te potres koji je u ožujku 2011. pogodio Japan, magnitude 9,0, s 19.000 žrtava, koji je opustošio istočni dio obale te zemlje. Devet od 12 snažnih potresa iz razdoblja koje su proučavali, a svi su bili magnitude 8,2 i više, dogodilo se upravo u vrijeme punog Mjeseca ili mlađaka.


Drugo istraživanje što su ga proveli američki znanstvenici pokazalo je da nema povezanosti između mjesečevih mijena i manjih potresa. Američki stručnjaci tada su skrenuli pozornost na to da, kad je posrijedi objašnjenje fenomena poput potresa, ne bi trebalo pridavati previše značaja Mjesecu i njegovu utjecaju na tu prirodnu katastrofu.


Tvrde da je studija pokazala korelaciju, ali ne i dokaz za ovu pojavu, a poznato je da je glavni uzrok razornih potresa proces koji se događa duboko pod Zemljinom korom gdje dolazi do pomicanja tektonskih ploča čija je posljedica podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.