Globalno zatopljenje utječe i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a priroda nam nudi najbolje rješenje – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća.

Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5 °C tijekom najtoplijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih valova.

Znanstvenici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računalnih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaključak temelje na jednostavnom praćenju bicikla opremljenog vlastitom meteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura zraka svakih pet metara duž deset prometnica i križanja, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture.

Kako bi potvrdila zabilježene podatke, Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana. Zaključak istraživanja je da su gradske ulice bile pregrijane budući da je Sunce nemilice pržilo kolnike, pločnike, nadvožnjake i trgove. Posve razumljivo, tamo gdje su postojale zelene površine ili sjena drveća, temperatura je bila niža.

Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a mjestimice – posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C.

Stabla ne stvaraju samo hladovinu, već izlučuju i vodenu paru. Ona izdišu vodu kroz puči (stome) u listovima i pružaju drugi mehanizam vanjskog hlađenja zraka. Razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka, piše Eko Vjesnik.

Rezultati koji su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences „upućuju na strategije upravljanja urbanim pokrovom zemljišta radi povećanja otpornosti na zagrijavanje gradova.“ Drugim riječima, stabla je dobro saditi bilo gdje, a posebice u džungli betona.

Ovo otkriće ipak nije iznenađujuće. Istraživači već godinama proučavaju utjecaj zelenila na zagrijavanje gradova i otkrili su da urbani pokrov drveća može doprinijeti gospodarstvima velikih gradova iznosom od čak 500 milijuna do jedne milijarde dolara.

Urbana stabla ne stvaraju samo hladovinu već mogu upiti ugljik iz atmosfere na načine koji odgovaraju bilo kojoj divovskoj kišnoj šumi, a sama prisutnost stabala u prigradskim naseljima može znatno doprinijeti vrijednosti zemljišta, kao i jednostavno učiniti prostor ugodnijim.