Vladimir Markov

Riječki inovator stvorio niz originalnih suvenira, a glavna inspiraciju mu je – glagoljica

Karolina Krikšić

Vladimir Markov inovatorsku inspiraciju crpi iz glagoljice / Foto Sergej DRECHSLER

Vladimir Markov inovatorsku inspiraciju crpi iz glagoljice / Foto Sergej DRECHSLER

Shvativši da mnogi ljudi imaju pločice ili pak uokvirene plakate s glagoljičkim slovima i njihovom inačicom na latinici, Markov je počeo razmišljati o praktičnijem načinu »prijevoda« tog pisma što je pak rezultiralo nizom novih proizvoda, između ostalih i suvenir-igrom »Glagoljica«



Velik je broj onih koji riječ »inovacija« povezuju iskuljučivo s kakvim tehničkim dostignućima. Među njima jedno je vrijeme bio i izuzetno plodan inovator Vladimir Markov koji se nakon niza »tehničkih« ideja, odlučio promijeniti »smjer« svojih inovacija i u potpunosti se posvetiti zanimljivim, funkcionalnim i edukativnim suvenirima.


Ističe da se pokazalo da tehnički izumi zahtjevaju značajna financijska ulaganja, kako za samu komercijalizaciju, tako i za plaćanje patenata i licenci. Tako je danas, brojne njegove ideje, moguće pronaći na tržištu, a on kao autor od toga nema nikakve financijske koristi.


– Kako bih prestao plaćati pojedini patent ili licencu, tako bi se odmah našao netko to je inovaciju kopirao i započeo proizvodnju, govori Markov čija je prva inovacija bila sklopiva automobilska garaža, a veliki uspjeh postigao je bocom s čašama za jednokratnu upotrebu te trapericima protiv silovanja. Obje su inovacije osvojile brojne domaće i inozemne nagrade, dočekale komercijalizaciju, a i danas ih je moguće naći na tržištu.


Od razglednica sa sjemenjem do glagoljice




Ipak, Markov se s vremenom okrenuo originalnim suvenirima čija je zaštita jednostavnija pa je tako osmislio »žive razglednice«, odnosno »kartuline z simenon«. Riječ je o razglednicima s motivima Rijeke i Opatije i ostalih primorskih gradova koje na poleđini imaju sjeme neke od autohtonih biljaka Primorja. A kako to obično biva, jedna ideja vodi do druge pa se odlučio napraviti razglednice s glagoljicom nakon čega je došlo do erupcije novih ideja.


Suvenir-igra "Glagoljica" / Foto Roni BRMALJ


Suvenir-igra "Glagoljica" / Foto Roni BRMALJ



Slatko-slana glagoljica / Foto Sergej DRECHSLER


Slatko-slana glagoljica / Foto Sergej DRECHSLER



Naime, shvativši da mnogi ljudi imaju pločice ili pak uokvirene plakate s glagoljičkim slovima i njihovom inačicom na latinici, Markov je počeo razmišljati o praktičnijem načinu »prijevoda« tog pisma što je pak rezultiralo nizom novih proizvoda. Između ostaloga, napravio je privjesak za ključeve s plastificiranim listićima na kojima su ispisana slova na glagoljici i latinici, napravio je i prava mala umjetnička djela na razglednicama na kojima je glagoljicom ispisao imena primorskih gradova i općina s bogatom poviješću, a stilizirani natpisi imali su »prijevod« svakog glagoljskog slova na latinicu te nacrtan simbol pojedinog mjesta, primjerice kaštel.


Glagoljica u prostoru – stolci, klupe, stolovi od glagoljskih stolova / Foto Sergej DRECHSLER


Glagoljica u prostoru – stolci, klupe, stolovi od glagoljskih stolova / Foto Sergej DRECHSLER



No, zanimljivo likovno rješenje nije bilo dovoljno jednostavno za ono što je on htio postići – lako učenje glagoljice – pa je tako nastala suvenir – igra »Glagoljica«.


Glagoljaške karte


Riječ je o praktičnom, lijepo dizajniranom i jednostavnom »paketu« koji podrazumijeva jednostavnu podlogu i kartice na kojima je napisano po jedno slovo glagoljice i odgovarajuće latinično slovo. Upravo zahvaljujući tome, svatko, pa i oni koji ne znaju niti jedno slovo prvog hrvatskog pisma, bez ikakvog problema mogu na glagoljici napisati što god im padne napamet. Svakom sljedećom kartom, odnosno slovom, pokriva se latinično slovo, a za karticu s posljednjim slovom u izabranoj riječi, tu je »slijepa«, odnosno prazna karta kojom se pokriva latinično slovo.


– S obzirom na to podloga na koju se karte slažu podsjeća na Bašćansku ploču, svatko je u mogućnosti napraviti svoju inačicu tog, zasigurno, najvažnijeg spomenika hrvatske pismenosti te ujedno naučiti glagoljicu, govori Vladimir Markov kojega u njegovom kreativnom radu podržava i partnerica Irena Krzyk, zaslužna za dizajn torbe koja ima funkciju »pakiranja« igre, a, dakako, moguće ju je nositi i samostalno i to kao torbu (preko ramena), ali i kao ruksak.


Ovaj princip moguće je primjeniti na bilo koje pismo, pa čak i na Brailleovo pismo ili pak Moresov kod.


Markov trenutačno traži nekoga tko će razvijati ovu ovu metodu na drugim pismima, a sam je usmjeren na drugo izdanje glagoljice koje bi, za razliku od prvoga, uključivalo i dvoglase.


– U prvom izdanju odlučio sam se za jednostavnu varijantu glagoljice, bez dvoglasa, a zastupljena je i obla i uglata glagoljica. Ovo je izdanje, rekao bih, namijenjeno za prvi susret s glagoljicom i njezino učenje, a za sve oni koji žele malo bolje upoznati ovo pismo, pripremam drugo izdanje, najavljuje Markov dodajući da razmišlja i o bosančici te, u Njemačkoj, popularnoj gotici.


Kako izgleda i na koji se način koristi igra, zorno je prikazano na web adresi www.glagoljica.eu.