Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4n
Sutra: 16° 16° 4n
14. listopada 2019.
Zimsko računanje vremena

Hoće li EU zaista prestati pomicati sat? Ova praksa ne ispunjava svoju osnovnu svrhu, a mnoge smeta

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor:
Objavljeno: 28. listopad 2017. u 8:40 2017-10-28T08:40:00+02:00

Kako su znanstvena istraživanja pokazala da 20 posto populacije ima problema zbog pomicanja sata, a uštede energije zapravo nema, Europski parlament je sve bliže ideji da se s pomicanjem sata u EU-u prestane 

ZAGREB Kako smo već navikli, a i Vlada je tako uredbom naredila, ljetno računanje vremena završava, a zimsko počinje u noći sa subote na nedjelju pomicanjem sata unatrag, s 3 na 2 sata.

Tko može, u nedjelju će spavati sat dulje, a tko ne može, ima priliku do 7 sati upaliti perilicu rublja, posuđa, peglati ili što god drugo što traži struju, jer sa zimskim računanjem vremena počinje i jeftinija tarifa za električnu energiju od 21 do 7 sati, a skuplja od 7 do 21. Jednako tako, zimsko računanje vremena znači i obavezu stalno upaljenih svjetala na automobilima.

Tko je »izmislio«, i čemu služi pomicanje sata, pitaju se mnogi, pogotovo kad im se u ožujku uzme sat vremena spavanja pomicanjem sata unaprijed, na ljetno računanje. Prva je, kao obavezu svim svojim »članicama« da dvaput godišnje sat pomiču naprijed-nazad uvela Austro-Ugarska 1916. godine, što znači da smo i mi ovdje svojevrsni pioniri nečeg što je, pokazuju istraživanja, zapravo ekonomski i zdravstveno vrlo dvojbeno. Pogotovo danas, jer za ljetnih vrućina, kad klima uređaji zbog vrućina rade dulje, buđenje sat ranije anulira uštedu energije zbog pomicanja sata.

Ušteda energije 

U HEP-u, pitali smo, nemaju podatak o tome donosi li nam i koliku uštedu energije, što je primarno bila zadaća pomicanja sata.

Činjenica je da ljetna potrošnja struje zbog klima uređaja često premašuje zimsku, a iako smo unatrag sto godina dvjesto puta pomicali satove, nije poznato jesmo li, i koliko energije time uštedjeli. Satovi se zapravo u cijelom svijetu pomiču po navici, dok ni u malobrojnim državama koje su u ime struje odlučile pak ići protiv struje, također još ne znaju što je bolje – pomicati sat ili ne.

Rusija je, naime, 2011. godine svoje vrijeme odlučila »zaustaviti« na ljetnom računanju, no tri godine kasnije, 2014., Vladimir Putin je odlučio kazaljke vratiti na zimsko doba, ovaj put, kazao je, zauvijek. Trogodišnji eksperiment sa stalnim ljetnim računanjem vremena nije urodio plodom jer je, pokazala su tamošnja istraživanja, takav ritam odgovarao samo jednoj trećini građana. Rusima se povećao i broj jutarnjih prometnih nesreća te je prije tri godine odlučeno da sat ostave na zimskom računanju.

Kako su znanstvena istraživanja pokazala da 20 posto populacije ima problema zbog pomicanja sata, a uštede energije zapravo nema, Europski parlament je sve bliže ideji da se s pomicanjem sata u EU prestane. Češki europarlamentarac Pavel Svoboda kazao je u da ušteda energije nikad nije postignuta pa će iz Europarlamenta poslati Europskoj komisiji prijedlog ukidanja te prakse.

Ušteda energije ovisi općenito o podneblju u kojem se neka država nalazi, pa tamo gdje je toplije, više rade i klima uređaji, zbog čega i pomicanje sata onda donosi manje ili nikakve uštede od očekivanih. Istraživanje u SAD-u pokazalo je da pomicanje sata donosi uštedu energije od samo jedan posto, budući da, osim što dulje drže »klime« upaljenima, Amerikanci ljeti sat vremena duže voze automobile pa onda tako troše i više fosilnih goriva.

Sedam sati sna 

Brojna istraživanja kažu da pomicanje sata znači »udar« na zdravlje te povećava rizik od srčanih udara za deset posto, pogotovo u hladnim sjevernim krajevima. Specijalist neurologije Pavao Krmpotić iz Centra za poremećaje spavanja i budnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče ističe da promjena našeg bioritma zbog samo jednog sata ne uzrokuje poremećaje u spavanju.

– U svojoj praksi nikad nisam čuo da se netko žali ili ima problem zbog pomicanja sata. Da bi došlo do promjena u našem biološkom satu, potrebna je promjena od najmanje tri sata, što znači, na primjer, nakon dugog leta avionom. Ako letite u Istanbul ili Reykjavík, ništa se neće dogoditi, tako ni kod pomicanja sata, jer se taj sat sljedeće noći već nadoknadi – napominje primarijus. Kako zaključuje, nije važno u koliko sati liježemo ili ustajemo, već je važno da u kontinuitetu, bez buđenja, spavamo oko sedam sati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.