Vanilija, čokolada ili voće? Koji je vaš najdraži okus sladoleda?

Foto Istock

Sladoled su jeli još stari Rimljani, koji su led s planina miješali s voćnim sokovima i konzumirali ono što danas poznajemo pod imenom sorbet. Jedan je kineski kralj pripremao mješavinu leda i mlijeka, a tu je ledenu kremu kao prvi Europljanin kušao Marko Polo

Slastica za kojom ljeti najčešće posežemo jest sladoled. Hrvati navodno najviše vole one klasične okuse kao što su vanilija, čokolada, lješnjak, stracciatella, a nisu im mrski niti voćni okusi. Proizvođači sladoleda svake godine izbacuju niz novih okusa, a potpisnici ovih redaka trenutni je favorit sladoled od skute i smokve. Sladoled su jeli još stari Rimljani, koji su led s planina miješali s voćnim sokovima i konzumirali ono što danas poznajemo pod imenom sorbet. Jedan je kineski kralj pripremao mješavinu leda i mlijeka, a tu je ledenu kremu kao prvi Europljanin kušao Marko Polo. Ipak, kako stoji u povijesnim zapisima sladoled u Europu donijeli su Arapi koji su stanovnike Sicilije naučili kako se zamrzava krema, odnosno kako se radi sladoled.

Aparat za pravljenje sladoleda, nalik onom kakvog danas poznajemo izumila je jedna žena. Godina je bila 1846., a gospođa se zvala Nancy Johnson. Masovna proizvodnja sladoleda počinje pet godina kasnije je u Baltimoreu, dok je kornete kao »posudice« za posluživanje sladoleda smislio Italo Marchiony. Sladoled na štapiću osmislio je vlasnik sladoledarnice iz Iowe Chris Nelson, dok je 1939. u povijesnoj slastičarnici Pepino smišljen sladoled na štapiću preliven čokoladom, a kojeg Talijani zovu Pinguino, dok je u Hrvatskoj najpoznatija njegova verzija, Ledova Snjeguljica uz koju su odrasle generacije.Baza sladoleda koji radimo kod kuće su mlijeko, slatko vrhnje i štapić vanilije u koji se onda dodaju ostali okusi. Aparati za sladoled više nisu rezervirani samo za industrijsku proizvodnju i slastičarne, već postoje njihove jeftinije kućne verzije koje će sasvim zadovoljiti svakog ljubitelja sladoleda. Ako želite sami napraviti sladoled, a nemate aparat, obružajte se strpljenjem jer ćete smjesu morati dobro promiješati svakih pola sata tijekom dva do tri sata. Nakon toga ju valja pustiti još sat do dva da se »stisne«.Među djecom su danas jako popularni ledeni voćni štapići, poznati kao »ghiaccioli«. Okusi su nebrojeni, a vrlo lako možete ih napraviti sami kod kuće, tako ćete barem moći kontrolirati količinu šećera u sirupu koji je uz voćnu kašu nezaobilazan sastojak ovog ljetnog deserta. Još jedan ukusan ljetni desert nalik sladoledu jest semifreddo, koji ima veći postotak sastojaka kao što je slatko vrhnje koji ne dozvoljava da s smjesa posve zaledi. Zato je se i zove »semifreddo«, odnosno »na pola zaleđen«.

Ledeni voćni štapići

Za 12 komada: 300 g vode, 140 g šećera, 100 g malina (ili nekog drugog sezonskog voća), sok pola limuna, 150 g soka od limuna, 150 g soka naranče; kalupi za sladoled na štapiću kapaciteta 60 ml.Priprema: Zagrijte vodu i u njoj posve otopite šećer. Sirup pustite da se ohladi. Maline usitnite štapnim mikserom i ako želite propasirajte. Smjesu od malina pomiješajte s trećinom sirupa i sokom pola limuna. Dobro promiješajte i napunite 4 kalupa za sladoled. Stavite u zamrzivač. 150 g soka od limuna pomiješajte s još jednom trećinom sirupa i dobivenim sokom punite sljedeća 4 kalupa. S preostalim sirupom pomiješajte 150 g soka od naranče i napunite još 4 kalupa.