Ljudi u Hrvatskoj ne žele se lako odreći automobila, pa i po cijenu da sutra ostane novca samo za kruh i mlijeko. Stvar je u tome da automobil ne doživljavamo luksuzom, a u suštini on jest luksuzna roba
U Hrvatskoj je u kolovozu prodano oko 1.700 novih automobila. Potražnja za novim vozilima, žale se gotovo svi domaći zastupnici inozemnih proizvođača, nije bila tako katastrofalna više od deset godina, a problem predstavljaju sve glasnije slutnje da će crni kolovoz zamijeniti jednako turoban rujan. Naime, prognoze s tržišta navješćuju da će se dramatičan trend nastaviti i vjerojatno tako skoro psihološka granica od dvije tisuće novo-registriranih automobila mjesečno neće biti prijeđena. Loša prodaja tijesno je povezana s gospodarskim trenutkom: u Hrvatskoj ima više od 300 tisuća nezaposlenih, zaposleni primaju neredovitu ili smanjenu plaću, strahuju od gubitka posla, novih socijalnih tenzija, daljnjeg rasta životnih troškova…
Sumorna gospodarska svakodnevica nokautirala je automobilsko tržište; saloni se zatvaraju ili posluju na granici rentabilnosti i doista će opstati samo oni najbolji. S obzirom na to da nema naznaka u bolje sutra, tako niti sami trgovci ne vjeruju da će ove godine svi zajedno prodati 35.000 automobila. Primjerice, prošle godine prodano ih je 40.000, a rekordne 2008. ukupno je registrirano 88.217 novih automobila, dakle svakog mjeseca njih prosječno – 7.351! Dakle, paralelno s produbljenjem gospodarske krize u Hrvatskoj, pada i prodaja pa neki u automobilskom tržištu vide odličan pokazatelj uspješnosti vladajućih garnitura. Ako je suditi prema lošim trendovima i pesimističnim prognozama s automobilskog tržišta, onda teza da vladajući još uvijek nisu uspjeli izvući zemlju iz gliba ima dodatnu potvrdu.
Živahno rabljeno tržište
Stoga i najveći auto-saloni počinju pojačano oglašavati svoj program rabljenih vozila, a puno je i malih trgovaca koji na sve načine pokušavaju uhvatiti korak s novim trendovima kako bi opstali u poslu. Puls tog, sve dinamičnijeg tržišta dobro se može opipati prelistavajući internetske i tiskane oglasnike ili pak obilazeći trgovce koji na sve načine pokušavaju uvjeriti sve brojnije kupce u ispravnost automobila koji su epitet glanc-novog odavno izgubili. Ipak, trendove na automobilskom tržištu u Hrvatskoj najbolje ilustrira statistika – na godišnjoj razini prodaja novih vozila pada 17-18 posto, dok prodaja rabljenih raste 7-8 posto!
Hrvatska realnost
Strah od gubitka posla
– Istina je i to da se među građane uvukao strah; brine ih hoće li zadržati posao, kakva će im sutra biti plaća. Osim toga, ne znaju kako će se na njihov standard odraziti skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Razumljivo da je ljudi žele pričekati dvije-tri godine, da vide kako ćemo tada živjeti u Hrvatskoj. U međuvremenu svoj će vozni park obnoviti ili nadopuniti jeftinijim, polovnim automobilom, dodaje Berek, a njegove riječi potkrjepljuje priča jednog od kupaca:
– Već duže vrijeme razmišljamo o drugom automobilu. Obitelj se širi, tako da se u sadašnjem stišćemo. Posebno veliki problem predstavljaju nam duža putovanja, dakle kada treba pronaći mjesta i za prtljagu. Pokušat ćemo jedno vrijeme financirati dva automobila – jedan manji, kojeg smo novog kupili 2006. godine, kad otplata auto-kredita doista nije dramatično opterećivala kućni budžet, te ovaj veći ali polovni, jer za novog novca nismo imali. Čujte, kad smo gledali koliko bismo mogli izdvojiti za drugi auto, izračunali smo da kućni proračun možemo opteretiti s najviše tisuću kuna, naravno pri tome odričući se nekih drugih stvari u životu. Za taj novac novi automobil koji bi odgovarao našim potrebama ne može se kupiti, ali se zato solidan polovni ipak može, govori nam kupaca koji je za 50-ak tisuća kuna pronašao opela iz 2006. godine, doduše s prijeđenih 150 tisuća kilometara.
Poput dobrog dijela onih koji su se odlučili za polovni auto, tako je i ovaj naš sugovornik od novog odustao u strahu od produbljenja ekonomske krize, gubitka posla, ali i ulaska u Uniju. K tomu, primanja su mu, žali nam se, umanjena, a troškovi života dramatično porasli. Svejedno, upustit će se, kako kaže, u luksuz da ima dva automobila. Ako krene po zlu, onaj manji prodat će; salona koji procjenjuju i otkupljuju automobile od građana ionako je sve više.
Uvozna vozila
Poput većine renomiranih autokuća, tako i Porsche Rijeka, koja je od nedavno u sastavu Volkswagen grupacije, u svom asortimanu ima i bogatu ponudu rabljenih vozila. Naime, ova autokuća licencirani je zastupnik kompanije Weltauto, jedne od svjetskih najvećih marki za trgovinu rabljenim vozilima.
– Porsche Rijeka nije iznimka, tako da i mi bilježimo rast prodaje rabljenih vozila. Prema svemu sudeći takvi će se trendovi nastaviti i idućih godina. Naime, ove godine očekujemo da ćemo u Porscheu prodati oko 400 polovnih auta, a već dogodine 550, čak i 600. Povećanu potražnju za rabljenim vozilima, koja je kod nas ipak iznad hrvatskog prosjeka, u Porscheu pripisujemo i novoj lokaciji na Škurinju, gdje ovaj 12 milijuna eura vrijedan kompleks doista ulijeva povjerenje kupcima, smatra Hrvoje Berek i potvrđuje nam ono što se zadnjih mjeseci sve češće može čuti od trgovaca – ponuda dobrih polovnih automobila polagano posustaje za potražnjom.
Potražnja veća od ponude
– Sve naše poslovnice, a imamo ih u Zagrebu, Splitu i Rijeci, suočavaju se zadnje vrijeme s istim problemom – potražnja za kvalitetnim rabljenim vozilima je veća od ponude. Najviše se traže dizel vozila, po mogućnosti golf, između pet i deset tisuća eura, otkriva Berek i objašnjava:
– Razlog tomu leži i u činjenici da već tri-četiri godina traje trend pada prodaje novih vozila, pa samim time na tržištu ima i sve manje polovnih. Jednostavno, oni koji su svoj automobil kupili prije gospodarske krize neće ga danas lako prodati i kupiti novi, što je prije bila praksa. Stoga, trgovci sve češće odlaze po aute u inozemstvo, što nije i naša praksa. U Hrvatsku stižu automobili s puno kilometara, ali prihvatljiviji cijenom, što ih čini pristupačnim našim građanima. Takvi automobili puni su zamki, a najčešća je varanje na kilometrima. Puno je takvih slučajeva. Naravno, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju možemo očekivati da će nas zapljusnuti pravi val uvoza rabljenih vozila. Međutim, ja priliku vidim u tome da s hrvatskog tržišta plasiramo rabljena vozila na zapad. Naime, naše prosječno polovno vozilo ipak ima daleko manje prijeđenih kilometara od sličnog iz Europske unije, dodaje Berek i znakovito zaključuje:
– Ljudi u Hrvatskoj ne žele se lako odreći automobila, pa i po cijenu da sutra ostane novca samo za kruh i mlijeko. Stvar je u tome da automobil ne doživljavamo luksuzom, a u suštini on jest luksuzna roba.