Nakon pokretanja poreznog nameta koji je stvoren kako bi se ograničio “trač” na društvenim mrežama, Milijuni ljudi u Ugandi su odlučili ugasiti svoje profile i napustiti internet, doznajemo s Guardiana.

Dnevni porez je uveden u srpnju kako bi se ukrotili “beskorisni razgovori” na internetu i povećali državni prihodi. Porez je pogodio više od 60 online platformi, uključujući Facebook, WhatsApp i Twitter. Za korištenje takvih i sličnih platformi, od Uganđana se očekuje da plaćaju porez od 200 ugandskih šilinga dnevno, što je jednako iznosu od 35 lipa. 

U tri mjeseca nakon uvođenja pristojbe, broj internetskih pretplata pao je za više od 2,5 milijuna, navodi se u izvješću Komisije za komunikacije Ugande. U vrijeme kada je porez bio nametnut, David Bahati, tamošnji ministar financija, izjavljuje da je zakonodavstvo usmjereno na povećanje prihoda za javne usluge. Međutim, predsjednik Yoweri Museveni pisao je u ožujku ministarstvu financija, pozivajući na uvođenje poreza kao načina rješavanja posljedica online „tračeva”.

Kritičari su porez opisali kao pokušaj ograničavanja slobode govora i upozorili na štetan utjecaj na gospodarstvo. Nedostatak formalnih bankarskih usluga u Ugandi znači da se mnogi ljudi oslanjaju na tvrtke mobilne telefonije za slanje novca putem tekstualne poruke. “Porez nije generirao prihode koje je vlada očekivala”, rekla je Irene, odvjetnica sa sjedištem u glavnom gradu Kampali. “Umjesto toga su pogođeni tehnološki i financijski sektori”, rekla je odvjetnica, a prenosi Guardian. 

Broj ljudi koji plaćaju porez za mjesta koja su na popisu “Over the Top” (OTT) – koju je odabrala vlada jer nude usluge razmjene poruka – pala je za 1,2 milijuna. U području Naguru u Kampali, Paul Cise, koji prodaje podatke za Nov Mobile Limited, izjavio je da je bio prisiljen smanjiti broj zaposlenih zbog poreza. “Kupci nisu sretni zbog poreza i mnogi mu se odupiru. Nemam mogućnosti isplatiti plaću zaposlenicima i platiti stanarinu”, rekao je Cise.

Opadajući broj internetskih pretplatnika povećao je pozive da se porez ukine, iako Ibrahim Bbosa, glasnogovornik Ugandske komisije za komunikacije, očekuje da će se oporaviti. “Ako mogu pristupiti internetu na poslu, radije bih mu pristupio na poslu i vjerojatno mu ne bih pristupio dok nisam na poslu”, rekao je. “Vjerojatno će prije ili kasnije ljudi shvatiti da je to nešto s čime mogu živjeti. Sve će se vratiti u normalu”, prenosi Guardian.

Stručnjaci za ljudska prava kažu da, iako su statistički podaci o korištenju interneta zabrinjavajući, stvarni učinak poreza na građanski angažman i slobodu govora tek će se vidjeti. “Društveni mediji su postali glavni izvor vijesti i političkih informacija”, rekao je Bbosa. “Povećana izloženost informacijama putem interneta dovela je do toga da su građani Ugande bili kritičniji prema političkim uvjetima u zemlji.”

U 2016. godini, Museveni je naredio zatvaranje svih društvenih medija tijekom izbora da bi se zaustavilo širenje obmanjujućih informacija. “S manje od dvije godine do sljedećih izbora i potvrdom da će se predsjednik kandidirati za još jedan mandat, možemo očekivati ​​još više ograničenja slobodnog protoka informacija” prenosi Guardian.