kakve su posljedice izbora

Tržišta reagirala na rezultate američkih izbora: Azijske burze blago porasle nakon izbora za Kongres

Hina

foto: REUTERS

foto: REUTERS

„Jasno je da će ubuduće Trumpu i republikancima biti teže smanjivati poreze ili regulacije, primjerice, u financijskom sektoru”, kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.



Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica blago porasle, kao i američki terminski indeksi, nakon što su rezultati izbora u SAD-u pokazali da će demokrati dobiti kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa, a republikanci zadržati većinu u Senatu.


MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto.


Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao oko 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,2 posto. U Južnoj Koreji i Singapuru blago su pale.




Preuzimanje kontrole u Zastupničkom domu omogućit će demokratima blokiranje zakonskih prijedloga predsjednika Donalda Trumpa u Kongresu i tako mu otežati provođenje njegovih politika.


Rezultati izbora u skladu su s očekivanjima na tržištima i anketama, no ulagači su odahnuli jer je jedna neizvjesnost koja je mjesecima pritiskala tržišta uklonjena.


„Jasno je da će ubuduće Trumpu i republikancima biti teže smanjivati poreze ili regulacije, primjerice, u financijskom sektoru”, kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.


I dok će podjela u Kongresu zakočiti neke Trumpove politike, ulagači se nadaju da bi demokrati mogli pristati na, primjerice, prijedloge o povećanju državne potrošnje.


Veliko smanjenje poreza, koje je Trump proveo u prosincu prošle godine, kao i dogovor o potrošnji u veljači, potaknuli su rast američkog gospodarstva, no istodobno su izazvali povećanje proračunskog deficita.


„I dalje postoji prostor za kompromis po pitanju potrošnje, pa čak i s podijeljenim Kongresom, očekujem daljnje fiskalne poticaje. Postoji, također, mogućnost kompromisa u vezi infrastrukturnih ulaganja”, kaže Steve Friedman, ekonomist u fondu BNP Paribas Asset Management.


Zahvaljujući tome, jutros su i američki terminski indeksi u plusu oko 0,3 posto, pa bi danas poslijepodne na Wall Streetu cijene dionica mogle porasti treći dan zaredom.


A na valutnim je tržištima u opreznom trgovanju dolar oslabio prema košarici valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je na 96,12 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,33 boda.


Pritom se tečaj američke u odnosu na japansku valutu kreće oko 113,25 jena, kao i jučer u ovo doba.


U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, oslabio, pa se cijena eura kreće oko 1,1465 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1405 dolara.


Cijene su nafte, pak, nastavile slabiti, nakon što su jučer potonule gotovo 2 posto, jer se ulagači plaše da će ponuda ‘crnog zlata’ na tržištima porasti, unatoč američkim sankcijama na iranski izvoz. Naime, najveći svjetski proizvođači – Rusija, SAD i Saudijska Arabija – povećavaju proizvodnju.