Švedski izbori

Švedska desnica i ljevica pred teškim pregovorima: Nitko ne želi koalirati s ekstremistima

Hina

foto: REUTERS

foto: REUTERS

Švedski demokrati, stranka koja u korijenima ima bijele supremaciste, na trećem su mjestu sa 17,6 posto glasova, što je oko pet postotnih bodova više nego prije četiri godine. 



STOCKHOLM – Švedsku očekuje višetjedna neizvjesnost nakon nedjeljnih izbora na kojima su lijevi centar i desni centar gotovo izjednačeni, a krajnja desnica, s kojom nitko ne želi koalirati, ostvarila značajan rezultat zahvaljujući protuimigrantskoj političkoj platformi.


Nakon prebrojavanja gotovo svih glasova, vladajući socijaldemokrati te Zeleni i njihovi parlamentarni saveznici iz Lijeve stranke dobili su zajedno 40,6 posto glasova, dok je oporbeni Savez desnog centra, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, dobio 40,3 posto.


Švedski demokrati, stranka koja u korijenima ima bijele supremaciste, na trećem su mjestu sa 17,6 posto glasova, što je oko pet postotnih bodova više nego prije četiri godine. Taj rezultat uglavnom je u skladu s konvencionalnim ispitivanjima javnog mnijenja, no neka su ipak sugerirala da bi mogli dobiti 20 ili više posto glasova.




“Većina je ukazivala na to da će Švedski demokrati postati druga najveća stranka u Švedskoj. No očekivani… prasak nije se dogodio”, komentira liberalni dnevnik Expressen.


“Za to moramo biti iskreno zahvalni. Švedska je sada na čvršćim temeljima u odnosu na ono čega smo se bojali prije izbora.”


No iako su pristaše mainstream stranaka zbog toga odahnuli, izbori su ipak donijeli značajniji pomak udesno u jednoj od socijalno najprogresivnijih zemalja u Europi.


Njihov uspjeh na tragu je porasta popularnosti drugih krajnje desnih stranaka u Europi zbog zabrinutosti građana za nacionalni identitet, u kombinaciji s globalizacijom i imigracijom potaknutom jednim dijelom sukobima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.


Švedska se godinama smatrala “humanitarnom supersilom”, ali je potpora Švedskim demokratima porasla zbog jačanja nasilja gradskih bandi u područjima s visokom nezaposlenošću.


Nakon dolaska 163.000 tražitelja azila 2015., najviše u Europi u odnosu na broj stanovnika od 10 milijuna, vlada lijevog centra suspendirala je neke od liberalnih politika azila.


“Jako će nam porasti utjecaj zbog onoga što će se dogoditi u Švedskoj u tjednima, mjesecima i godinama koji dolaze”, rekao je vođa Švedskih demokrata Jimmie Akesson pristašama u nedjelju navečer.


Akesson se nada da će njegova stranka, koja želi da Švedska iziđe iz Europske unije i zamrzne useljavanje, moći igrati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade.


Ulfu Kristerssonu, kandidatu za premijera Saveza, poručio je da bira između potpore Švedskih demokrata za novu vladu ili se pomiri s još četiri godine socijaldemokratske vlade s premijerom Stefanom Lofvenom.


Kristersson je pozvao Lofvena da podnese ostavku, ali odbacuje Akessonovu ponudu.


“Bili smo posve jasni tijekom cijelih izbora. Savez neće vladati niti razgovarati o formiranju vlade sa Švedskim demokratima”, rekao je.


Ako se parlament ne dogovori o novom premijeru u četiri pokušaja, bit će sazvani novi izbori.