Parlamentarni izbori na Kubi u nedjelju izazivaju velik interes jer će otvoriti put za odabir novog predsjednika koji će zamijeniti Raula Castra.

Parlamentarni izbori na Kubi ne nalikuju niti na bilo koje druge u regiji. Nema oglašavanja ni predizbornih skupova, a svi kandidati članovi su vladajuće Komunističke partije ili su »neovisni« ali slijede partijsku liniju.

Jedini vanjski znak da se održavaju izbori fotografije su i biografije kandidata izložene na javnim mjestima. Oni u tišini obilaze lokalne zajednice i radna mjesta kako bi se upoznali s ljudima.

Unatoč tome, odziv birača, koji neki pripisuju vladinom pritisku, obično se kreće oko 95 posto.

Više od osam milijuna Kubanaca ima pravo izbora 605 članova Nacionalne skupštine i 1265 delegata u 15 provincijskih skupština.

Interes za izbore veći je od uobičajenog jer će novi parlament 19. travnja izabrati nasljednika 86-godišnjeg predsjednika Raula Castra.

Novi predsjednik bit će prvi koji nije član obitelji Castro od revolucije 1959., nakon koje je vlast preuzeo Raulov stariji brat Fidel.

»Doista će biti zanimljivo vidjeti kakav će biti novi predsjednik«, rekao je taksist iz Havane Ernesto Balan. »Uvijek smo imali vođe s jakim osobnostima i prisutstvom, ali novog još ne poznajemo.«

Raul Castro privremeno je preuzeo vlast 2006. kada mu se bratu pogoršalo zdravlje, a predsjednikom je službeno postao 2008.

Fidel je umro osam godina poslije u dobi od 90 godina.

Raul Castro je prošle godine objavio da neće tražiti treći mandat. Njegov nasljednik, kako se očekuje, trebao bi biti sadašnji potpredsjednik Miguel Diaz-Canel (57), inženjer i bivši ministar obrazovanja.

»Nitko nije rekao da će on biti novi predsjednik, ali mi tako mislimo, jer mu je Raul zadnjih godina dao najistaknutiju ulogu«, rekla je jedna umirovljenica stojeći u redu ispred havanske ljekarne, koja je željela ostati neimenovana.

Unatoč tome što pripada postrevolucionarnoj generaciji, od Diaz-Canela ne očekuje da će provoditi dalekosežne reforme i uvoditi nove slobode.

No mnogi među njima također ističu da cijene postignuća revolucije, uključujući besplatno obrazovanje i zdravstvenu skrb kao i jeftino stanovanje.

Red je na mlađima

Havana je siguran grad u kojem se rijetko može vidjeti beskućnike ili prosjake.

Gospodarstvo se oporavlja od recesije 2016. i 2017. porasla je 1,6 posto, uglavnom zahvaljujući poljoprivredi i turizmu.

No život je i dalje težak za mnoge Kubance koji jako malo zarađuju i teško nabavljaju hranu i druge osnovne potrepštine kojih često nema na tržištu zbog problema u proizvodnji.

Među glavnim izvorima prihoda u zemlji je i novac koji kući šalju kubanski emigranti iz SAD-a, Meksika i Španjolske, a njihova brojka kreće se u stotinama tisuća.

»Visok odziv birača na izborima ne odražava nužno velik interes za politiku«, rekao je jedan mjesni novinar, odbacujući tvrdnje nekih disidenata koji smatraju da ljudi glasaju pod pritiskom.

Kubanci glasaju iz neke vrste osjećaja dužnosti, kazao je novinar, kako bi podržali vladu čiji bi pad po njihovu mišljenju još više pogoršao njihove probleme.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa postrožila je restrikcije za putovanja na Kubi i poslovanje s tom zemljom nakon zatopljenja odnosa u vrijeme Baracka Obame. Washington inzistira da Kuba uvede višestranačku demokraciju i kapitalizam.

Takvi prijedlozi ne nailaze na odobravanje Kubanaca koji se boje da će ostati bez socijalnih beneficija i da će ih SAD izrabljivati.

Kuba neće »činiti ustupke glede svojeg suvereniteta« niti »pregovarati o svojim načelima«, rekao je Diaz-Canel.

»Postoji generacija koja je dala sve za revoluciju«, rekao je student Yosvian Sanchez, koji u kulturnom centru koristi internet.

»Sada je red na mlađima. Mogli bismo pogriješiti, ali moramo dobiti priliku«, dodao je.