Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko zadržao je apsolutnu vlast nakon rezultata objavljenih u ponedjeljak ujutro koji pokazuju da ni jedan oporbeni kandidat nije osvojio mjesto u parlamentu na izborima tijekom vikenda.

Lukašenko je bivšu sovjetsku državu vodio željeznom rukom četvrt stoljeća i planira produljiti svoju vlast i nakon sljedeće godine, objavljujući u nedjelju da će se kandidirati i na predsjedničkim izborima 2020.

Taj 65-godišnji predsjednik dao je više slobodnog prostora oporbi i oslobodio je političke zatvorenike proteklih godina u pokušaju da popravi veze sa Zapadom nakon spora s tradicionalnim saveznikom Moskvom.

No službeni podaci u ponedjeljak pokazuju, s izlaskom od 77 posto, da ni jedan oporbeni političar nije osvojio zastupničko mjesto. Na zadnjim izborima 2016., dva oporbena pripadnika osvojila su mjesto prvi put u 20 godina, no ni jednom nije bilo dopušteno da se natječe i ovaj put.

Lukašenko je rekao da bjeloruski narod, ako ga više ne želi, može sljedeće godine izglasati da više ne bude predsjednik.

»Obećao sam da se neću držati tog položaja dok mi prsti ne poplave. Vjerujte mi, nije to najmekši stolac«, rekao je novinarima.

Lukašenko je također iskoristio priliku da zaprijeti Rusiji povlačenjem potpisa integracijskog sporazuma sljedeći mjesec ako Moskva ne razriješi spor u vezi s energetskim subvencijama.

Bilo je i prosvjeda u kojem je sudjelovalo 300-400 ljudi u pripremama izbora za koje oporba kaže da se rezultat znao unaprijed.

»Rezultat je bio unaprijed određen. Vlasti su izabrale odobrene kandidate. Promjena vlasti u Bjelorusiji nije moguća putem izbora«, rekao je Nikolaj Statkevič, vodeća oporbena figura, za Reuters.

U rujnu, SAD i Bjelorusija objavile su da će nastaviti veleposlaničke odnose prvi put od 2008.

Washington je također signalizirao da bi mogao smanjiti sankcije Minsku, ovisno o tome kako budu provedeni nedjeljni parlamentarni izbori i predsjednički izbori 2020.

Sankcije SAD-a i EU-a nametnute Bjelorusiji zbog njezina tretmana političkih neistomišljenika uglavnom su ukinute 2016. nakon oslobađanja političkih zatvorenika i ostalih reformi.

Međutim odnosi s Rusijom pogoršali su se nakon što je Minsk odbio priznati rusku aneksiju ukrajinskog Krimskog poluotoka 2014.

Moskva je također ukinula subvencije Bjelorusiji koje su zemlju od 9,5 milijuna ljudi dugo držale u ruskoj orbiti.