Rusija će ove godine izaći iz recesije i postići gospodarski rast od 1,1 posto, prema najnovijoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda
Rusija nije pala na koljena, gospodarstvo se oporavlja, a ukidanje sankcija ne priželjkuju ruski poslovni subjekti jer se boje da će propasti
Rusija se od prošle jeseni oporavlja od dvogodišnje gospodarske recesije, koju je doživjela zbog ekonomskih sankcija Zapada uvedenih 2014. godine nakon pripajanja Krima, kao i zbog niskih cijena nafte. Iako su mnogi na Zapadu očekivali da će rusko gospodarstvo pasti na koljena, sankcije nisu postigle cilj, a cijena nafte već godinu dana blago raste.
Rusija će ove godine izaći iz recesije i postići gospodarski rast od 1,1 posto, prema najnovijoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda. Njezino se gospodarstvo 2014. usporilo na 0,7 posto rasta, a godine 2015. palo je za 3,7 posto. Prošlu godinu, prema procjenama, završilo je s padom od oko 0,6 posto.
U posljednje dvije godine Moskva je poduzela izvanredne mjere za poticanje gospodarstva kako bi uvozne proizvode zamijenila domaćima – nakon što su SAD i Europska unija spriječili izvoz energetske i vojne opreme u Rusiju te ograničili djelatnost ruskih banaka. Moskva je na to odgovorila uvođenjem zabrane na uvoz hrane iz tih zemalja. Jedan od rezultata tog ekonomskog rata jest da je Rusija tijekom 2015. i 2016. zabilježila dvije najveće žetve u modernoj povijesti. Postala je glavni igrač na svjetskom tržištu pšenice, izjavio je Jose Graziano da Silva, predsjednik Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima.
Sama zadovoljava svoje potrebe
Rusija je lani od izvoza žita zaradila čak 16 milijardi dolara, više nego od izvoza oružja, prema podacima ruske Vlade. Prošle godine požnjela je 119 milijuna tona žita, od čega 73 milijuna tona pšenice. Pritom je u inozemstvu prodala 26 milijuna tona pšenice, čije postala njezin najveći svjetski izvoznik, pretrčavši Sjedinjene Države, koje su godinama zauzimale vodeći položaj. Ruska pšenica je tražena, osobito u Egiptu i zemljama u razvoju, jer je kvalitetna, a istodobno je 10 do 15 posto jeftinija od one sa Zapada, zbog pada vrijednosti rublja tijekom sankcija.
Hrvatska i zapadna javnost uglavnom ne zna da se životni standard Rusa jako poboljšao otkako je predsjednik Vladimir Putin 1999. došao na vlast. Od 2000. do 2012. godine, prema statistici ruskih vlasti, raspoloživi dohoci građana – a to je ono što im na kraju mjeseca ostane za potrošnju ili štednju, nakon što podmire poreze, režije i druge troškove – skočili su 2,6 puta. Broj građana ugroženih siromaštvom istodobno se prepolovio. To uvelike objašnjava zašto je Putin u Rusiji tako popularan i zašto su zapadne sankcije dodatno učvrstile njegovu popularnost.
Prije sankcija, Rusija je uvozila 27 posto potrebnog mesa, a danas samo 13 posto. Ruska proizvodnja mesa, zahvaljujući obilnim državnim poticajima, rasla je u proteklim trima godinama po godišnjoj stopi od oko 10 posto. Ruska zabrana uvoza hrane iz EU-a pogodila je mnoge zemlje, osobito Poljsku, a neizravno i Hrvatsku. To je izazvalo viškove hrane na tržištu EU-a, zbog čega je i Hrvatska u prošlim dvjema godinama preplavljena jeftinim uvoznim jabukama, mlijekom, svinjetinom i ostalim hranom. Proizvođači, koji su izgubili rusko tržište, nastoje viškove prodati u Uniji po nepošteno niskim, dampinškim cijenama, što je ugrozilo opstanak mnogih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede na to je reagiralo pooštravanjem kontrole nad uvoznom hranom – kao u slučajevima uvoznog mesa zaraženog salmonelom – radi zaštite domaće poljoprivrede.
No, dok je ruska poljopriveda znatno napredovala, industrija je zbog sankcija posrnula. Opsežne mjere za zamjenu uvoznih industrijskih proizvoda domaćima, u koje je ruska Vlada uložila više od četiri milijarde dolara, nisu se pokazale tako uspješnima. Ruski mediji konstatiraju da ta zemlja, iako se stanje poboljšalo, i dalje uvozi dvije trećine robe za široku potrošnju. Stanje nije bolje ni u proizvodnji alatnih strojeva, jer 80 posto potreba i dalje stiže iz inozemstva.
Istina, golem napredak postigla je farmaceutska industrija, čija je proizvodnja skočila za 30 do 40 posto. Prošle jeseni pokrivala je već 76 posto domaćih potreba, a svako malo na tržište izbacuje nove lijekove, kao zamjenu na uvozne. Prema podacima portala Sputnik, uvelike napreduje i supstitucija uvoznih dijelova za vojnu industriju.
Iznenađenje za zapadnu javnost, kojoj njezini mediji sugeriraju da je Rusija zaostala, jest podatak da se ta država lani probila među 12 najinovativnijih ekonomija u svijetu, prema ocjeni američkog Bloomberga. Rusija ima mnoštvo patenata, veliku koncentraciju javnih i privatnih poduzeća u visokoj tehnologiji, rastući broj stručnjaka i znanstvenika te sve snažnije državne poticaje. Od izvoza softvera za komjutore Rusija je prošle godine zaradila već sedam milijardi dolara, s planom da se taj izvoz 2018. poveća na 10 milijardi.
Čim su 2014. uvedene sankcije, rusko Ministarstvo obrane je objavilo detaljan plan kako bi država vlastitom proizvodnjom do 2025. godine zamijenila uvozne komponente za 826 modela oružja i vojne opreme. Ruske tvrtke razvijaju i novi putnički zrakoplov za daleke linije na modelu Iljušina, koji bi trebao zamijeniti uvozni Airbus i Boeing. Imat će 370 mjesta za putnike i nove tipove motora s nižom potrošnjom goriva.
Očito je da se Rusija nakon uvođenja sankcija okrenula ekonomskoj politici koja ima za cilj da u što većoj mjeri sama zadovoljava svoje potrebe, kako bi se osigurala od političkih pritisaka iz inozemstva. Velikim zemljama poput Rusije, s golemim prirodnim bogatstvima, takav je cilj lakše ostvariti nego malim i siromašnijim zemljama. No, problem je u tome što nitko ne treba i ne može sam proizvesti sve ono što mu treba. Zbog toga postoje međunarodna razmjena i gospodarska suradnja.
Prerano ekonomiju pustiti iz bolnice
Ekonomski ratovi čine štetu svima, a njihove su žrtve u ovom slučaju ne samo poduzeća u Rusiji, nego i na Zapadu.
– Svi pokušaji da se Rusiju baci na koljena doživjeli su neuspjeh, slično kao i napori da se potkopa njezino gospodarstvo. Zapravo, sankcije protiv Rusije vratile su se poput bumeranga zapadnim poduzećima koja djeluju na ruskom tržištu, tvrdi Konrad Rekas, politolog iz Europskog centra za geopolitičke analize. Neka poduzeća iz EU-a zauvijek su izgubila poslove u Rusiji, koja njihove proizvode sada proizvodi sama, ili ih uvozi iz trećih zemalja.
Nakon promjene vlasti u SAD-u sve se više govori o mogućem ukidanju sankcija prema Rusiji. Mnogi na Zapadu tome se i dalje protive, zbog političkih razloga vezanih uz pitanje Krima i Ukrajine. No, ukidanje sankcija ne priželjkuju ni mnogi ruski poslovni krugovi. Boje se da će propasti njihovi poslovni pothvati, kojima uvozne proizvode zamjenjuju domaćima, to više što ruski rubalj opet jača. To poskupljuje ruski izvoz, a pojeftinjuje uvozne proizvode. Ni ruska Vlada ne smisli da je supstitucija uvoznih proizvoda završena. Rusija se nije potpuno riješila ni ovisnosti o prihodima od izvoza nafte, koji su prije recesije punili oko 50 posto državnog proračuna.
– Prerano je rusku ekonomiju pustiti iz bolnice, ocijenio je zamjenik ruskog premijera Igor Šuvalov. Zemlja se oporavila od pretjerane ovisnosti o cijeni nafte. No, moći ćemo reći da smo otpušteni iz bolnice tek kada postignemo održivi rast i kad povećamo dohodak građana. U ovom trenutku takvo nešto ne vidimo, tvrdi Šuvalov. Naime, ruske građane je tijekom sankcija pogodio pad životnog standarda, dijelom zbog rastuće inflacije koja je u jednom trunutku skočila na 15 posto. U siječnju je inflacija pala na pet posto, a stvari se postupno poboljšavaju.
