Pod pritiskom saveznika američki predsjednik Donald Trump pristao je poduprijeti obećanje o borbi protiv protekcionizma, ali je zatražio još vremena za odluku o klimatskim pitanjima čime je u subotu summit sedmorice najbogatijih u Taormini završio djelomičnim uspjehom.
Skup G7 (sedam najrazvijenijih zemalja svijeta) suprotstavio je Trumpa nasuprot ostalih šestero čelnika iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Kanade i Japana u nekoliko pitanja, a Europljane i frustrirao jer su se morali vraćati na pitanja koja su smatrali odavna riješenima.Trump, koji je još u kampanji kao laži odbacivao znanstvene tvrdnje o globalnom zatopljenju, nakon dugih rasprava s partnerima iz G7 objavio je na Twitteru da će idući tjedan odlučiti hoće li SAD ostati potpisnik svjetskog sporazuma o klimi iz 2015., kojim su se zemlje obvezale smanjivati emisije stakleničkih plinova.
»Cjelokupna rasprava o klimi bila je vrlo teška, da ne kažem vrlo razočaravajuća«, rekla je novinarima njemačka kancelarka Angela Merkel i dodala »Nema naznaka o tome hoće li SAD ostati u Pariškom sporazumu ili ne«.S druge strane, partneri u G7 odahnuli su kada je Trump prihvatio formulaciju iz završne izjave summita kojom se sudionici obvezuju boriti protiv protekcionizma i poštivati sustav međunarodne trgovine temeljen na pravilima.
U svojoj izbornoj kampanji 2016., Trump je prijetio uvođenjem jednostranih tarifa na meksičke i kineske proizvode te izlaskom iz Sporazuma o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike (NAFTA) ne uspije li s partnerima dogovoriti povoljnije uvjete za SAD.Ovaj tjedan nazvao je Nijemce »jako lošima« zbog milijuna automobila koje Njemačka prodaje u SAD-u i najavio da će takvu praksu prekinuti.»U konačnici uspjeli smo ih (SAD) uvjeriti da uključe borbu protiv protekcionizma u završno priopćenje, kako bismo mogli krenuti naprijed«, rekao je europski diplomat pod uvjetom da ostane neimenovan.Sastanak G7 na jugu Italije budio je nadu da će se lideri fokusirati na europsku migrantsku krizu i probleme susjedne Afrike, no unutarnje podjele u G7 i samoubilački napad u Britaniji s 22 žrtve, zasjenili su ta pitanja.
Migrantska kriza u drugom planu
Ipak su u subotu petorica afričkih čelnika održala sastanak s članovima G7 i razgovarala o potencijalu razvoja siromašnog kontinenta. Nigerski predsjednik Mahamadou Issoufu pozvao je G7 da donese hitne mjere kako bi okončao krizu u Libiji, zemlji koja je postala izlazna luka za stotine tisuća migranata koji žele u Europi bolji život, a slaba libijska vlast ne uspijeva takva isplovljavanja spriječiti.No Issoufu je jednako kritizirao bogate jer nisu održali obećanja o pomoći najsiromašnijim regijama Zapadne Afrike u borbi protiv siromaštva i poručio im »Bilo da je riječ o Nigeru, zemlji tranzita, ili zemljama odakle stižu migranti, samo se razvojem može spriječiti ilegalna migracija«.Završno priopćenje na šest stranica šturo je u odnosu na lanjske 32 stranice, a diplomati to tumače željom da se sastavi jednostavniji dokument koji će steći širu publiku.
Nakon dugih pregovora u završni dokument uključeno je i zasebno upozorenje ubačeno u izjavu G7 iz 2016., da će se Rusiji uvesti dodatne mjere, bude li potrebno, zbog njezina miješanja u Ukrajinu.O drugim međunarodnim ključnim pitanjima, kao što su Sirija i Sjeverna Koreja, postignut je širi sporazum G7.Britansko-američka stajališta sigurnost potisnula talijanske prijedlogeItalija je razočarana jer nije dobila potporu za svoju strategiju da se otvori više legalnih putova za imigraciju čime bi se smanjio priljev ilegalnih dolazaka.
»Snažno su se tome protivili Amerikanci i Britanci koji su htjeli da se fokusiramo na sigurnost i i razblažili su formualciju o slobodi kretanja«, otkrio je neimenovani europski diplomat.Sigurnosna pitanja dominirala su u petak pozivima na veću kontrolu internetskih poslužitelja i društvenih mreža.Trump se treba kasno u subotu vratiti u Washington i završiti devet dana dugu turneju po Bliskom istoku i Europi, prvo svoje službeno putovanje od ulaska u Bijelu kuću.
Za razliku od svojih kolega G7 on neće održati konferenciju za novinare.Američki dužnosnici kažu da je Trump održao »vjerodostojne« razgovore sa saveznicima i mnogo naučio.»Došao je ovamo saznati. Došao je ovamo postati pametniji. Njegova stajališta evoluiraju, a upravo tako treba biti«, rekao je Trumpov gospodarski savjetnik Gary Cohn u petak.
Trump nije ispunio očekivanja saveznika u EU-u, NATO-u i G7
Prvi susret američkog predsjednika Donalda Trumpa s čelnicima EU-a, NATO-a i čelnicima zemalja G7 malo je otkrio o smjernicama američke vanjske politike i nije previše umirio međunarodne partnere, kažu analitičari nakon njegova pomno razrađenog prvog službenog putovanja izvan Sjedinjenih Država.
I dok su strani čelnici očekivali da će tijekom Trumpova posjeta Bruxellesu i summita članica G7 na Siciliji dobiti makar nekakvu sliku o smjernicama vanjske politike novoga američkog predsjednika, Trump je odlučio govoriti o unutarnjopolitičkim američkim pitanjima umjesto da svoje saveznike informira o vanjskopolitičkim pitanjima. Ostavio ih je da »tapkaju u mraku« u pogledu brojnih iznimno važnih pitanja, smatraju analitičari.»U vrlo kratkom vremenu shvatili su da s ovom administracijom nikada neće biti medenog mjeseca«, kazao je za dpa Christian Molling iz njemačkog Vijeća za vanjske poslove.
Pošto je posjetio Saudijsku Arabiju, Izrael, Zapadnu obalu i Vatikan, Trump je otputovao u Bruxelles i na Siciliju gdje je imao niz sastanaka s važnim međunarodnim partnerima.
No unatoč tomu, Trumpov diplomatski debi neprestano je bio nedorečen i nije ispunjavao očekivanja stranih političara. Ni prvi dojmovi što ih je ostavio ne mogu se ocijeniti pozitivnima.Visoki EU-ovi dužnosnici su kazali da, nakon sastanka s Trumpom u četvrtak dvije strane nisu raspravljale o međunarodnoj trgovini, o klimatskim promjenama niti o odnosima s Rusijom.
Na NATO-ovu summitu održanom istoga dana Trump nije eksplicitno spomenuuo potporu Članku 5, po kojemu se napad na jednu članicu saveza smatra napadom na sve njih, unatoč tomu što su saveznici tražili jamstva kada je posrijedi američko sudjelovanje u zajedničkoj obrani.U petak i subotu, na summitu čelnika članica G7, neformalnom forumu čelnika SAD-a, Kanade, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije i Japana, Amerika se jedina nije obvezala na Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Trump je kazao da će o tome odluku donijeti naknadno, odnosno po povratku s turneje u Sjedinjene Države.»Pitanja poput trgovine, klimatskih promjena i Rusije ne mogu se riješiti tijekom Trumpova prvog posjeta, no očekivalo se da prvi susret s njim ipak bude pozitivan«, rekao je Ian Lesser iz njemačke zaklade Marshall. »Prvi susreti na ovoj razini pružaju velike mogućnosti, no čini se, da ovaj nije prošao tako«, kazao je.
Kada je riječ o međunarodnoj trgovini, o kojoj je Trump često govorio u predizbornoj kampanji, obećavši da će poboljšati američko gospodarstvo postizanjem povoljnijih trgovinskih sporazuma, novi američki predsjednik nije bio spreman prihvatiti politiku Europske unije u skladu skojom svi sporazumi moraju ‘ići’ preko Bruxellesa, a ne preko bilateralnih dogovora sa svakom pojedinom članicom EU-a.»Čini se to nekako poput tinejdžerskog ponašanja. Znate, ono kad mladi kažu – da, znam da to ne mogu dobiti, ali i dalje želim to postići na svoj način«, kaže Molling.
I dok je Trump javno pohvalno i pozitivno govorio o svojim sastancima sa stranim čelnicima, nepoznato je u kojoj su uistinu mjeri ti bilateralni susreti bili, kazao je za dpa Tristen Taylor iz Istraživačke grupe G7.»Hvalisav je i stalno nešto ‘izvodi’, poput estradnjaka pred medijima i kamerama, ali tijekom bilateralnih susreta, zapravo je manji od makova zrna«, kazao je Taylor.
Njegovo prvo međunarodno službeno putovanje omogućilo je javnosti uvid u konfuzan rad njegove administracije, osobito zbog toga što su Trumpove izjave za vrijeme turneje bile proturječne informacijama članova njegova kabineta, osobito kada su posrijedi informacije o NATO-u.
