OKRUTNA METODA

IMUNITET KRDA Znanstvenici s Oxforda tvrde da je zaraženo 30 milijuna Britanaca, je li cijena previsoka?

Ljerka Bratonja Martinović

Foto REUTERS

Foto REUTERS

O ozbiljnosti situacije britansku je javnost najviše osvijestila informacija kako su i pojedini članovi kraljevske obitelji pozitivni na koronavirus. U okolnostima velike ugroženosti, populacija se, kažu bioetičari, ponaša kao ljudsko tijelo: kad teško krvari, tijelo preusmjerava krvotok u vitalne organe nauštrb ruku i nogu, i tjera krv u želudac, pluća, mozak



Dok se čitav svijet upire da restriktivnim mjerama, karantenama, zabranom kretanja i okupljanja, i čitavom nizom drugih ograničenja zaustavi širenje koronavirusa, sve je manje izvjesno da će se u tome uspjeti.


Virus se proširio većim dijelom zemaljske kugle, a vodeći svjetski znanstvenici sa sve većom sigurnošću predviđaju da bi virus mogao postati sezonski i vraćati nam se iznova svake godine, kao i gripa.


I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je da države ne mogu jednostavno zaključati svoje stanovništvo da bi pobijedile virus.To nikako ne znači da treba dići ruke od svega i pustiti ga da se širi prirodnom progresijom.

Kakve pogubne posljedice ostavlja za sobom, već tjednima pokazuje stanje u Italiji, gdje je zbog prave eksplozije zaraze zdravstvo na koljenima.




Blokada života, međutim, ima visoku cijenu: zbog odgovora na pandemiju svjetsko gospodarstvo već tjednima tone. Neke su države, Britanija, na primjer, u takvoj situaciji posegnule za modelom tzv. »imuniteta krda«, računajući da i bez drastičnih mjera koje blokiraju život i štete gospodarstvu mogu izvojevati bitku s koronavirusom.


Imunitet krda naziv je za kolektivni imunitet koji populacija stječe ili cijepljenjem, ili – ako cjepiva nema, što je ovdje slučaj – tako da se virusom zarazi većina ljudi pa mu je sve teže naći domaćina kojeg bi mogao zaraziti.


Anglosaksonsko razmišljanje


U okolnostima velike ugroženosti, populacija se, kažu bioetičari, ponaša kao ljudsko tijelo: kad teško krvari, tijelo preusmjerava krvotok u vitalne organe nauštrb ruku i nogu, i tjera krv u želudac, pluća, mozak.


Iako ima svoju logiku, taj princip otvara i bitno pitanje: gdje nam je ostala etičnost i humanost, ako dopustimo da u slobodnom širenju zaraze s ciljem stjecanja kolektivnog imuniteta stradaju najosjetljiviji – starije osobe i kronični bolesnici? Britanija je primjenu tog modela objasnila namjerom da pritom zaštiti najranjivije skupine, a dopusti širenje zaraze među mlađom populacijom, gdje je stopa smrtnosti zanemariva.



➤ Situacija u kojoj je na zarazu imuno dovoljno ljudi u populaciji da se ona prestane širiti.➤ Za imunitet krda nije važno je li imunitet nastao kao posljedica cijepljenja ili zbog antitijela ljudi koji su bolest preboljeli. Ključno je da su imuni.➤ Što se infekcija novim koronavirusom, nazvanim COVID-19, bude više širila, više će se ljudi oporavljati i biti imuno na buduću zarazu.➤ Kada otprilike 70 posto ljudi u populaciji stekne imunitet, izgledi za novu zarazu postaju sve manji jer je većina na virus već otporn


Kumovao je tome, po svemu sudeći i anglosaksonski način razmišljanja, individualno usmjeren, za razliku od mediteranskog, koji je tradicionalan i okrenut obitelji. Ipak, iako je hrabro krenula u primjenu »imuniteta krda«, Britanija je brzo od njega odustala.


– Ideja je bila da se omogući »prokuženost« što većeg broja ljudi kako bi se što prije aktivirao imunološki sustav potaknut izlaganjem novom virusu i tako počeo stvarati kolektivni imunitet na koronavirus, čime se želi zaštititi vulnerabilne pojedince, kao što su starije osobe, imunikompromitirane, ali i one koje pate od komorbiditeta, odnosno boluju od više kroničnih bolesti istovremeno, što je čest slučaj upravo u starijoj populaciji, objašnjava britansku politiku Iva Sorta-Bilajac Turina, medicinska etičarka s Katedre za zdravstvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta.


Takav je koncept, kaže, protivan preporukama većine stručnih tijela i suprotan preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ističe važnost higijene i socijalne izolacije kao glavne mjere borbe protiv ove pandemije, što u Hrvatskoj sada vrlo uspješno provodimo. Velika Britanija odustala je od navedenog scenarija i okrenula se preporučenim mjerama poprilično kasno.


O ozbiljnosti situacije britansku je javnost, kaže naša sugovornica, najviše osvijestila informacija kako su i pojedini članovi kraljevske obitelji pozitivni na koronavirus.


– Najnovija teorija kaže kako je koronavirus možda već zarazio polovicu stanovništva u Velikoj Britaniji, što bi značilo da se razvijanje »imuniteta krda« počinje već spontano odvijati u populaciji.


Ova teorija stiže sa Sveučilišta Oxford i razvio ju je tim profesorice Gupta. Oni smatraju da je koronavirus tamo prisutan od sredine siječnja, otprilike dva tjedna prije prvog prijavljenog slučaja i mjesec dana prije prve potvrđene smrti za koju je okrivljen COVID-19, te da se do sada zarazilo oko 30 milijuna ljudi, što predstavlja polovicu ukupne populacije od 66 milijuna ljudi, ističe Sorta-Bilajac Turina.


Ako je to tako, što se može dokazati jedino širokim testiranjem stanovništva, za što je već kupljeno 3,5 milijuna brzih testova usmjerenih na detekciju već preboljele zaraze, ta će saznanja zasigurno utjecati na strategiju borbe protiv koronavirusa u Velikoj Britaniji.


Bioetički principi


Osim etičkih dvojbi, pandemija je otvorila pitanje održivosti zdravstvenog sustava u situaciji ogromnog broja novooboljelih u kratkom vremenu. Upravo zato, većina zemalja inzistira na socijalnoj izolaciji da bi dobila na vremenu i usporila rast broja oboljelih.


– Uzevši u obzir bilo koji scenarij, pri donošenju odluka o jednom od najizazovnijih trenutaka u globalnom javnom zdravstvu još od epidemije Španjolske gripe koja je od 1918. do 1920. godine odnijela između 50 i 100 milijuna života širom svijeta, etički aspekti tih odluka nerijetko su u koliziji.


Temeljni bioetički principi – dobročinstvo, neškodljivost, pravednost i autonomnost – u javnozdravstvenom se konceptu i inače moraju redefinirati jer su usmjereni na pojedinca kao pacijenta, dok u javnom zdravstvu moramo pojedinog pacijenta sagledavati kroz populacijsku prizmu, objašnjava Sorta-Bilajac Turina.


U slučaju ove pandemije, kaže, moraju se u pomoć pozvati dodatni principi, kao što su princip solidarnosti, princip zaštite ljudskog života te princip opreznosti.


– Svjedoci smo kako je upravo princip solidarnosti na svakodnevnoj kušnji. Apel #ostanidoma promiče se brojnim, čak i zabavnim načinima, ali zapravo je usmjeren na osvješćivanje pojedinca da se podvrgne pravilima koja negiraju određene aspekte autonomije.


Solidarnost je čin koji se temelji na svojevrsnoj negaciji vlastite autonomnosti, kroz spremnost sudjelovanja u nečemu što je od općedruštvenog značaja. To je u svojoj osnovi plemenit čin, jer su prije nas drugi dali svoj doprinos u nekoj izazovnoj situaciji, a sad je red na nama da prihvatimo tu odgovornost i time doprinesemo općem dobru, naglašava.



– Imunitet krda odnosi se na stanje u kojem je u određenoj populaciji broj osoba koji je razvio imunitet na neku zaraznu bolest dovoljno velik da omogući prestanak daljnjeg širenja te bolesti. Za postizanje takvog imuniteta potrebno je da se većina stanovnika razboli i preboli neku infekciju. U takvom scenariju i nekim idealnim uvjetima od infekcije bi prvenstveno trebalo zaštititi osobe koje imaju visok rizik za nastanak komplikacija i na taj način stvoriti kolektivni imunitet, objašnjava internist-klinički imunolog iz KB Dubrava, doc.dr.sc.Joško Mitrović. To je, kaže, slično kao kad procijepite djecu. Ne cijepite sve, jer neka djeca iz određenih razloga imaju kontraindikaciju za cjepivo, procijepite ih oko 95 posto, a time su zaštićena i necijepljena djeca, objašnjava. Najčešće su to neurorizična, imunokompromitirana ili alergična djeca.


– Kod koronavirusa imamo vrlo specifičnu situaciju jer se radi o novom virusu gdje je smrtnost visoka i puštanje ovakovog virusa da slobodno cirkulira značilo bi i velik broj žrtava, upozorava Mitrović.


– Zato se svakako zalažem za stroge mjere i restrikcije kako se to od samog početka odlično provodi u Hrvatskoj. Pozivam sve naše građane da se strogo drže uputa Nacionalnog kriznog stožera koji radi odličan posao. Esencijalno je da se spriječi širenje virusa, jer pogledajte neke regije Italije pa ćete vidjeti velike razlike između Lombardije i nekih drugih regija gdje je puno manje slučajeva. Da ne govorimo o Kini, koja ima više od milijardu stanovnika, a strogim mjerama uspjela je ograničiti širenje virusa na oko 80.000 osoba, navodi zagrebački imunolog.



U situaciji pandemije novog virusa, princip zaštite ljudskog života u kompleksnom je odnosu s principom solidarnosti jer pravo na biološki integritet nadilazi svaki drugi privatni ili društveni interes i ulazi u opće i ustavne okvire poštivanja svake ljudske osobe. Tako bilo koji rizik ne smije biti toliki da krši temeljne ljudske vrijednosti kao što je život.


Stoga bi ideja kontrole epidemije koronavirusa pomoću stvaranja »imuniteta krda« po britanskom scenariju silom prilika pozicionirala ovaj princip u drugi plan, smatra Sorta-Bilajac Turina.


– U ovu bioetičku raspravu potrebno je uvođenje još jednog principa, a to je princip opreznosti. On širi svoj djelokrug s čovjeka na cjelokupni okoliš, pa je blizak konceptu održivog razvoja, koji brine o očuvanju života čovjeka, prirode koja ga okružuje, ali brine i o budućim generacijama, razmišljajući o mudrom korištenju svih oblika okoliša.


Upravo ovaj princip treba uzeti u obzir pri donošenju gospodarskih politika koje će pokušati ponuditi odgovor na gospodarsku krizu koja neminovno ide ukorak s ovom situacijom, poziva naša sugovornica.


Ja vs. Mi


Premda se čini da je to u kontekstu borbe za zdravlje i život ugroženih u drugom planu, brojni pojedinci koji nisu zdravstveno i životno ugroženi, osjećaju gospodarsku ugrozu na vlastitoj koži kroz brojne restriktivne mjere koje su se najprije počele osjećati u privatnom sektoru.


– Koliko god se to čini utopističkim, vođene principom opreznosti države bi trebale pokušati iznjedriti politike gospodarskog oporavka koje su u svojoj etičkoj biti ujedno i politike održivog razvoja i zaštite okoliša, s ciljem da se neka buduća potencijalna opasnost otkrije na vrijeme.


U trenutku kad se počne nazirati kraj pandemije, te otvori prostor za konkretnije akcije usmjerene ka gospodarskom oporavku, ovaj princip postat će više nego aktualan, ističe naša sugovornica.


U priči o »imunitetu krda«, odnosno borbe protiv koronavirusa, ona navodi dva pristupa mjestu i ulozi pojedinca unutar zdravstvenog sustava, ali i društva u cjelini.


Prvi je tzv. »ja pristup«, pri čemu je u centru promatranja pojedinac kao korisnik zdravstvenog sustava, te njegovo pravo na izbor najoptimalnijeg oblika zdravstvene skrbi, temeljen na bioetičkom principu autonomije, svojstven personaliziranom pristupu u medicini.


Na drugoj strani je tzv. »mi pristup« javnozdravstveni pristup koji u fokus stavlja pojedinca kao člana zajednice, na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj ili globalnoj razini. Bioetički okvir stoga se temelji na principima pravednosti, odnosno društvene jednakosti pred zdravstvenim sustavom, te dobročinstva koje se u kontekstu javnog zdravstva redefinira kroz koncept društvene dobrobiti.