Sporna studija

Europarlamentarka Julia Reda za Novi list: Studija o autorskim pravima nije slučajno zaboravljena

Jasmin Klarić

Julia Reda

Julia Reda

Nemoguće je ne posumnjati da je EK namjerno spriječavala objavu javno financiranog istraživanja jer se činjenice koje je ono otkrilo nisu poklapale s njihovim političkim ciljem", optužuje Reda



Julia Reda, europarlamentarka koje je otkrila “zaboravljenu” studiju o toma kako zapravo kršenje autorskih prava utječe na prodajne rezultate, i dalje čeka objašnjenje zbog čega skupo plaćeno istraživanje EK nije objavila.


“Isprva sam bila spremna na to da jednostavno dobrodušno povjerujem da je studija jednostavno negdje zagubljena, obzirom da je zaduženi odjel Komisije godinu dana nakon što je studija naručena prošao kroz značajno restrukturiranje”, kaže njemačka europarlamentarka za Novi list.


Međutim, onda je naišla na akademski članak ( https://papers.ssrn.com/sol3/Papers.cfm?abstract_id=2844167 ) koji su 2016. napisala dva službenika EK , i u kojem se upozorava upravo na vezu između gubitaka u prodaji blockbuster filmova i njihovog ilegalnog skidanja – koji je otkrila “zaboravljena” studija.




“Izostavili su, međutim, da je studija na osnovu koje su napravili svoj rad istraživala također i utjecaj ilegalnog downloadanja na glazbu, knjige i igre, gdje nije bilo negativnog, a u slučaju igara je ustanovljen čak i pozitivan efekt. To pokazuje da studija ipak nije bila u potpunosti zaboravljena”, kaže njemačka zastupnica Piratske stranke, te dodaje da su joj i iz Komisije dvaput prekoračili rok u kojem su joj morali, po pravu na pristup informacijama, dostaviti tražene podatke o studiji nizozemskog Ecorysa.


“Nemoguće je ne posumnjati da je EK namjerno spriječavala objavu javno financiranog istraživanja jer se činjenice koje je ono otkrilo nisu poklapale s njihovim političkim ciljem”, optužuje Reda.


No, bi li uopće, i da je na vrijeme objavljena, ova studija utjecala na raspravu o reformi europskih propisa o autorskim pravima?


“Teško je reći. Ovo nije prva studija koja dovodi u pitanje uobičajen narativ o tome da je kršenje autorskih prava loše za biznis, i nažalost, znanstveni dokazi ne utječu uvijek na donošenje politika i izradu propisa. Bez obzira na sav skupo plaćeni PR oko “Bolje regulative”, kojom bi se odluke trebale oblikovati na osnovu dokaza, lobiranje velikih industrija i ideologija izgleda imaju još uvijek pretjerano veliki utjecaj na propise koje predalaže Europska komisija”, zaključuje njemačka europarlamentarka.


Kako smo već pisali, studija plaćena 360 tisuća eura ( https://juliareda.eu/wp-content/uploads/2017/09/displacement_study.pdf ) nije pokazala da, osim u slučaju ilegalnog “skidanja” najnovijih filmskih blockbustera, piratiziranje sadržaja utječe na prihode od prodaje kreativnog sadržaja.


Istraživanje je rađeno 2014. godine, na šest zemalja odabranih kao reprezentativne za cijelu Uniju (Španjolska, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Poljska i Švedska) i na uzorku od 28.649 ispitanika. Istraživao se utjecaj piratiziranja na četiri tipa kreativnog sadržaja: glazbu, audio-vizualni materijal, knjige i igre.


Problem je utvrđen jedino kod najnovijih hit-filmova, gdje je utvrđeno 40-postotno smanjenje prodaje zbog ilegalnog konzumiranja sadržaja. Što se tiče knjiga i smanjenja njihove prodaje zbog piraterije, najbolje je citirati riječ koju su upotrijebili autori studije – beznačajno.


Kod glazbene industrije se pad nadoknađuje u potpunosti sa značajno povećanim prihodom od odlazaka na koncerte – na koje se ispitanici češće odlučuju upravo zbog toga jer su se s radom glazbenika upoznali putem njihovih ilegalno dobavljenih skladbi i albuma.


Na industriju igara, štoviše, efekt ilegalnog dobavljanja je – pozitivan. Naime, studija procjenjuje kako je ilegalno korištenje igara povećalo i volumen njihove legalne kupovine. Industrija je, objašnjavaju autori, pronašla način na koji se ilegalni korisnici pretvaraju u legalne, na način da se za mali novac u igrama nude dodatni bonusi ili razine.