Glavni haaški tužitelj

Brammertz o uhićenjima u Orašju: Tužiteljstvo BiH nije pristrano

Hina

Reuters

Reuters



Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz izjavio je za sarajevsko Oslobođenje od subote da Tribunal na dijeli stajalište da uhićenja branitelja Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) u Orašju predstavljaju pristrano provođenje pravde u BiH navodeći da je ranije tijekom godine iz ove institucije zatraženo od hrvatskih vlasti da preispitaju odluku o zaustavljanju suradnje u procesuiranju ratnih zločina.


«Kada je riječ o sugestijama da uhićenja u Orašju predstavljaju selektivnu pravdu, Tužiteljstvo Haaškog tribunala taj i druge događaje ne vidi tako. Naprotiv, vidjeli smo da Državno odvjetništvo BiH podiže optužnice bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtve ili počinitelja i na osnovu jačine dokaza«, rekao je Brammertz.


Glavni haaški tužitelj pri tome je naveo da su ove godine, uz ostale, podignute optužnice za zločine u Stocu, Milićima i Konjicu.Upitan smije li vlada jedne članice EU obvezati svoje pravosudne institucije da ne surađuju sa susjedima u procesuiranju ratnih zločina, Brammertz je naveo da je od Zagreba zatraženo preispitivanje te odluke.

«Tužiteljstvo Tribunala je ranije ove godine Vladi Republike Hrvatske i Vijeću sigurnosti UN-a izrazilo zabrinutost zato što su hrvatske vlasti dobile upute da ne pružaju pravosudnu suradnju u svezi s određenim predmetima ratnih zločina. Nije upitno da ta politika ometa regionalnu suradnju i tražili smo od hrvatske Vlade da je preispita«, pojasnio je Brammertz.




Hrvatska vlada je prošle godine, nakon podizanja niza optužnica u BiH s političkim kvalifikacijama o postojanju navodnog udruženog zločinačkog pothvata, u kojemu se optužuje više visokih časnika i pripadnika HVO-a, a u kojima je spominjana i Republika Hrvatska, odbila mogućnost ustupanja arhivske građe HVO-a, koja se nalazi u Dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.


Tadašnji premijer Zoran Milanović rekao je, povodom zamolbi BiH upućenima hrvatskim pravosudnim tijelima u kojima se u činjeničnom opisu kaznenih djela koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje pripadnike oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti, da »nakon 20 godina Hrvatska neće dopustiti političke optužnice« niti po njima postupati.


»U opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i neke stvari koje naprosto, po našem viđenju, nisu točne i one vrijeđaju pravni poredak RH. One ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i iskrivljuju sliku o tome što se tamo događalo«, kazao je tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuvši kako je interes svih individualno procesuiranje svih zločina te da je Hrvatsku u tom pogledu spremna pružiti pravnu pomoć svakoj zemlji.


»Ali, svaka zemlja mora znati da sve ono što izlazi izvan toga vrijeđa naš pravni poredak i mi po tome nećemo postupati«, poručio je tada Miljenić te izrazio očekivanje da će pravosudna tijela u BiH poštivati takav stav Hrvatske i »odstupiti od teza koje nisu točne i vrijeđaju naš pravni poredak«.