Kultura i naslijeđe

Židovska općina Rijeka otvorila vrata prekrasne sinagoge

Ljiljana Hlača

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Sinagoga je bila premala da primi sve zainteresirane za događaj. Dan židovske kulture nastao je prije 20 godina, obilježava se u više od 400 europskih gradova kako bi se naglasilo dostojanstvo židovskog nasljeđa



RIJEKA – Židovska općina Rijeka jučer je u povodu trećeg izdanja Europskog dana židovske kulture otvorila vrata svoje prekrasne sinagoge, koja je bila uistinu premala kako bi primila sve zainteresirane za ovaj događaj. Naime, Europski dan židovske kulture nastao je prije 20 godina, obilježava se u više od 400 europskih gradova s ciljem da se naglasi dostojanstvo europskog židovskog nasljeđa.


– Danas više od milijun Židova živi u Europi. Oni su suštinski dio multikulturalnosti Europe, aktivni sudionici gotovo svih aspekata civilnog i društvenog života. Smatramo promociju židovske baštine koja je dio povijesti Europe ključnim elementom u suzbijanju antisemitskih stereotipa, naglasio je jučer predsjednik riječke Židovske općine Ranko Špigl, govoreći o samom događaju na kojem su bili nazočni predstavnici vjerskih zajednica, nacionalnih manjina, partnerskih organizacija i udruga.


Kao i prošlih godina, za tu prigodu pripremljen je i bogat program, u nekim dijelovima praćen repertoarom židovske glazbe i napjeva. Posjetitelji su mogli degustirati košer vino i židovske kulinarske specijalitete, jela poput kruha za petak ili krafne za Hanuku, ili prošetati dvorištem odnosno ritualnim kupalištem (Mikve) u kojem se mogao pogledati kratki dokumentarni film »Tri svjedoka«. Ovim povodom otovrena je izložba »Pet stoljeća Židova u Rijeci« (riječ je o stalnom postavu autora Filipa Kohna), a sinoć je predstavljena i knjiga prof. Rine Brumini pod nazivom The Jewish community in Rijeka.




Kako nam je otkrila koordinatorica ovog projekta Brumini, danas na riječkom području živi 150 Židova (riječ je o onima koji su upisani u Židovsku općinu), a prema riječkom hramu gravitiraju i oni koji žive u Istri te Primorsko–goranskoj županiji. Židovi se u Rijeci prvi put spominju još u 15. stoljeću, kada dolaze kao trgovci iz Italije, dok riječka općina čini jedinstvenost u panorami židovstva u Hrvatskoj jer je osnovana u 18 stoljeću.