Pozdravnim govorom ovog mladića koji je završio Centar za odgoj i obrazovanje jučer je otvorena tribina i panel rasprava na temu Integrativne i zaštitne radionice / Snimila Slavica KLEVA
Porukom mladića koji je prije dvije godine završio za pomoćnog knjigovežu, otvorena je tribina na temu integrativnih i zaštitnih radionica te nalaženja načina kako u svakodnevni život i svijet rada involvirati i osobe s invaliditetom
RIJEKA Dobar dan. Ja sam Eduard Nošaj. Prije dvije godine završio sam srednju školu za pomoćnog knjigovežu. Sa mnom su završili Keno, Borna i Erik. Bili smo jako dobri u školi i na praksi. Danas nitko od nas ne radi. Jako smo tužni zbog toga. Želimo raditi!! Molimo vas, pružite nam priliku!
Pozdravnim govorom ovog mladića koji je završio Centar za odgoj i obrazovanje jučer je otvorena tribina i panel rasprava na temu Integrativne i zaštitne radionice, tražeći odgovore kako u svakodnevni život i svijet rada involvirati i osobe s invaliditetom.
Tribinu su organizirali Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke, Centar za odgoj i obrazovanje uz podršku Centra za profesionalnu rehabilitaciju, dakle svi oni kojima je u prvom redu stalo da se i osobe s invaliditetom zapošljavaju u okviru svojih mogućnosti.
– Ovo su prvi koraci, zato smo i inicirali tribinu, da informiramo i motiviramo sve koji su zaintereistrani da krenu s otvaranjem zaštitinih i integrativnih radionica ne bi li se osmislili koncepti kako u svijet rada uključiti i osobe s invaliditetom, uvodno je najavila moderatorica Iva Ribarić ispred Odjela za poduzetništvo, a ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Ivone Šabarić Rubeša predstavila je školu i struke za koje Centar ima suglasnost za obrazovanje osoba s invaliditetom.
Uspješni pomoćnici
Učenici koji se školuju po ovim programima obrazuju se i osposobljavaju za niz pomoćnih zanimanja iz područja strojarstva, poljoprivrede, obrade drva, graditeljstva, tekstilno-odjevnog područja, grafike, ugostiteljstva i turizma, ali i ostalih usluga. Centar je nadalje verificiran za izobrazbu učenika u nizu stručnih zanimanja, npr. za pomoćne autolakirere, autolimare, vodoinstalatere, bravare…
U poljoprivredi se od njih može izvući maksimum kao pomoćni vrtlar ili cvjećar, u obradi drva mogu biti uspješni pomoćni stolari i podopolagači. U tekstilnoj industriji pomoćni krojači, u grafičkoj industriji pomoćni knjigoveže. Za njih ima mjesta i u turizmu, pa tako se mogu maksimalno iskoristiti u radu kao pomoćni kuhari i slastičari, pomoćni konobari ili pomoćni pekari.
Pomoćnica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Jasenka Sučec iznijela je, između ostalog, i važne zakonske regulative koje definiraju zapošljavanje u posebnim uvjetima.
– Naglasak je na zapošljavanju na otvorenom tržištu rada uz posebne uvjete za zapošljavanje na radnom mjestu koje je prilagođeno radnim sposobnostima i potrebama osobe s invaliditetom, dakako uz stručnu podršku.
U europskim zemljama prevladavaju tri osnovna modela zapošljavanja. U terapeutskom modelu je naglasak na terapijskim aktivnostima uz radne aktivnosti, model zapošljavanja s ugovorom o radu, prava i obveze pod istim uvjetima kao i na otvorenom tržištu rada, ali uz podršku stručnih radnika, te mješoviti model gdje je dio osoba s invaliditetom zaposlen uz ugovor o radu, a dio je zaposlen bez punog učinka radnog odnosa, gdje je cilj radni trening koji prethodi zapošljavanju. U Hrvatskoj, naglasila je Sučec, prevladava model zapošljavanja premda se uočava potreba za mješovitim modelom.
Podrška Riječanima
Zapošljavanje pod posebnim uvjetima zapravo podrazumijeva zaštitnu radionicu ili trgovačko društvo koje osigurava zaštitna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je Centar za profesionalnu rehabilitaciju utvrdio da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima, a zbog svog invaliditeta mogu postići 30 do 70 posto očekivane radne učinkovitosti. Zaštitna radionica mora imati najmanje pet zaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno najmanje 51% od ukupnog broja zaposlenih.
Integrativna radionica je pak ustanova ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom za koje je Centar utvrdio da su zapošljivi u integrativnoj radionici. Ona mora imati zaposlenih najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a može imati i zaštitna radna mjesta. Integrativne radionice osnovane kao trgovačko društvo moraju reinvestirati 75% ostvarenog dobitka, investicije, u osnovna sredstva, poboljšanje radnih uvjeta, obrazovanje, osposobljavanje itd.
Pozitivna iskustva nakon osnivanja intergrativne i zaštitne radionice iznio je ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin Dražen Koščak. Istaknuvši da nije uvijek lako, bezerezervno je podržao riječka nastojanja da krenu u nove izazove te da se priključe šest županija koje su osnovale integrativne i zaštitne radionice.