RIJEKA » Zagrebački Ekonomski fakultet odlučio je prvostupnike otpremiti u povijest, a to će napraviti već s idućom akademskom godinom kada će se umjesto dosadašnjeg četverogodišnjeg preddiplomskog i jednogodišnjeg diplomskog studija uvesti integrirani petogodišnji studij. Za takav je potez fakultet dobio zeleno svjetlo Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, a razlog zbog kojeg ne žele više izdavati prvostupničke diplome činjenica je da tržište rada takav kadar nije prepoznalo. Prodekanica za znanost i poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr. Nataša Erjavec kaže kako se ne radi o napuštanju Bolonjskog sustava, što se moglo čuti u pojedinim krugovima, već isključivo o integriranju studija čime će se uvelike olakšati samim studentima.

  – Sami studenti su nas molili da integriramo studij, jer gotovo svi upisuju diplomski studij i dosadašnjim sustavom morali su pisati dva završna rada. To je nerijetko dovodilo i do toga da se pojedinim studentima produljilo studiranje za još godinu dana, ukoliko ne bi sve stigli. Integriranjem studija smanjit će se i troškovi, jer više neće biti dva završna rada i dvije promocije, pojašnjava prof.dr. Erjavec.

  Upravo zbog svoje neprepoznatljivosti na tržištu rada, dodaje, studenti su željeli postići maksimalno obrazovanje te su svi upisivali diplomski studij, čime preddiplomski studij gubi svoj smisao.

  – Ovo je samo novi model studija unutar Bolonjskog sustava. Uostalom nismo mi prvi koji smo se odlučili za integrirani studij. Takav studij oduvijek imaju medicina, veterina i još neki fakulteti, kaže prodekanica.

 

 Sve ovisi o sredini

S činjenicom da hrvatski poslodavci ne znaju što bi s prvostupnicima slaže se i dekan riječkog Ekonomskog fakulteta prof.dr. Heri Bezić, no taj fakultet ipak neće krenuti u integraciju studija. Razlog je razvijanje diplomskih i doktorskih studija, a ukidanje prvostupništva to bi onemogućilo.

– Mi smo za model koji provodimo, a to je 3+2, jer na diplomske nam se studije upisuju i studenti drugih fakulteta. Želimo razvijati upravo diplomske studije. Ne doživljavam odluku zagrebačkih kolega kao napuštanje Bolonje. Mislim da sve ovisi i o sredini, a činjenica je da su zagrebački studenti većinom nastavljali školovanje na diplomskom studiju. Naše gospodarstvo nije prepoznalo prvostupništvo i to je osnovni problem, kaže dekan.

Promjena kvalifikacije

– Specijalistički diplomski studiji omogućuju promjenu kvalifikacije i nekoliko puta u životu. Mišljenja sam da ne treba raditi na taj način da se sustavno svi studiji pretvore u petogodišnje integrirane studije, jer to produljuje vrijeme studiranja. Glavno je pitanje kako je Bolonja zaživjela u Hrvatskoj i je li model 3+2 mogao zaživjeti u zemlji koja je u recesiji. To je model koji je strukturiran za sasvim drugačiji oblik gospodarstva. Radnih je mjesta sve manje i jasno je da ako poslodavac može birati prije će izabrati magistra struke nego prvostupnika, napominje rektor.

  Njegovo je mišljenje da je model riječke ekonomije 3+2 daleko povoljniji od dosadašnjeg zagrebačkog modela 4+1, no jedan je od problema, upozorava, i činjenica da je u implementaciji Bolonje zakazao visokoškolski sustav koji se nije prilagodio potrebama tržišta rada nego profesorima koje ima.

  – Bolonja je kontinuiran proces, a u Hrvatskoj se implementirala po principu »a la carte«. Neke su se stvari uzele, a neke nisu, kaže prof.dr. Lučin.

  Tome treba dodati, zaključuje, i činjenicu da prvostupničko obrazovanje nije jasno definirano u smislu kvalifikacije, jer u javnim se upravama još uvijek primijenjuju kvalifikacije poput visoke i više stručne spreme iako u Hrvatskoj to već deset godina ne postoji.

Opširnije u tiskanom izdanju