Rješenje obiteljskih liječnika za preopterećenost bolnica

Većina pacijenata na Hitnom traktu nisu hitni slučajevi, preuzeti ih mogu dežurne ambulante

Barbara Čalušić

Umjesto pravim hitnoćama, Hitni trakt se, ne svojom krivnjom, često mora baviti »običnim« bolesnicima / Foto  S. JEŽINA

Umjesto pravim hitnoćama, Hitni trakt se, ne svojom krivnjom, često mora baviti »običnim« bolesnicima / Foto S. JEŽINA

Gužve na hitnim traktovima KBC-a mogle bi se smanjiti uvođenjem dijagnostike, točnije dežurnog radiologa i laboratorija, u dežurnu ambulantu u Cambierijevoj, predlaže dr. Leonardo Bressan



RIJEKA Koncesionari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji vikendom rade u dežurnoj ambulanti u Cambijerijevoj ulici imaju rješenje za preopterećene bolničke hitne službe kroz bolje zbrinjavanje dijela pacijenata upravo u akutnim dežurnim ambulantama domova zdravlja. Poznato je da su bolničke hitne službe preopterećene pacijentima, a da pritom više od polovice pacijenata uopće nisu hitni slučajevi. Te slučajeve čine pacijenti koji su uglavnom mogli biti obrađeni u dežurnim ambulantama primarne zdravstvene zaštite vikendom odnosno u svojih izabranih liječnika tijekom radnih dana. Dr. Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Primorsko-goranske županije smatra da je taj problem vrlo lako i prilično jeftino rješiv jačanjem dežurnih ambulanti koje bi, osim standardnog liječničkog tima koji čine liječnik i medicinska sestra, trebali imati na raspolaganju dio dijagnostike, točnije dežurnog radiologa i laboratorij.


Brži početak terapije


– Rješenja su vrlo jednostavna. S dežurnom ambulantom u Cambierijevoj, liječnici obiteljske medicine koji su u dežurstvu na raspolaganju bi trebali imati radiologiju koju naš Dom zdravlja ima u Parku Nikole Hosta te laboratorij koji se također nalazi u okviru Doma zdravlja na Mlaki. Dakle, riječ je o službama koje su u blizini ambulanti u Cambierijevoj. Naime, ne vidim razlog zašto bih pacijenta koji mi dolazi u dežurnu ambulantu jer teško diše i ima visoku temperaturu te ja sumnjam na atipičnu upalu, morao slati u bolnički hitni trakt u kojem će čekati i zauzimati mjesto vitalno ugroženim pacijentima, ako ga odmah mogu uputiti radiologu u Domu zdravlja te ukoliko se dijagnoza potvrdi, odmah započeti terapiju? Takav će pacijent u protivnom u bolnici čekati pet do šest sati da bi se opet vratio meni u dežurnu ambulantu po recept dok ćemo s ovim pojačanjem znatno ubrzati uslugu i podići kvalitetu zdravstvene zaštite, smatra Bressan.



Bressan kaže da stručnost liječnika obiteljske medicine potvrđuje i antikoagulantna terapija koja se unatrag nekoliko godina više ne provodi u bolnicama već kod izabranih liječnika.




– Analiza je pokazala da se u četiri godine broj umrlih ljudi pod terapijom smanjio za 1.500, a to je rezultat našeg kvalitetnog rada. Samo u Primorsko-goranskoj županiji broj komlikacija u takvih pacijenta smanjen je za 13 puta, naglašava Bressan.



Jedna smjena dežurne ambulante u Cambierijevoj tijekom vikenda i praznika u pravilu obradi oko 35 pacijenata. Bressan tvrdi da i dežurnu ambulantu nerijetko opterećuju pacijenti koji tu ne spadaju i nemaju neko akutno stanje te podsjeća da kronične bolesnike koji nisu hitan slučaj ili nemaju neko akutno stanje najbolje poznaje i može ih zbrinuti upravo njihov izabrani liječnik.


Akutna stanja


– Treba znati da u dežurne ambulante ne spadaju kronične bolesti, već one rješavaju akutna stanja dok bolničke službe zbrinjavaju hitne slučajeve. Unatoč tome, analiza pacijenata koje je obradio Centar za hitnu medicinu na riječkom lokalitetu KBC-a Rijeka u svibnju, pokazala je da je čak 57,2 posto pacijenata trebalo biti obrađeno ili u dežurnoj ambulanti ili kod obiteljskog liječnika. Prosjek pacijenata koje je riječki hitni trakt dnevno obrađivao u svibnju iznosi 134, od čega je po toj analizi dnevno na hitnom traktu bilo samo 58 ozbiljnih pacijenata dok je ostatak nepotrebno bio obrađen u hitnoj službi. Vjerujem da bi taj broj bio manji da mi u dežurnim ambulantama imamo potrebnu dijagnostiku, kaže Bressan.


Njegov prijedlog, kako ističe, nije skup i Primorsko-goransku županiju koja kao osnivač Doma zdravlja financira rad dežurne ambulante u Cambierijevoj, stajao bi oko 50 tisuća kuna godišnje. Osim toga, olakšao bi se rad liječnicima na hitnom traktu u KBC-u koji bi se u ovom slučaju mogli u potpunosti posvetiti ozbiljnim pacijentima, a sustav bi smanjio cjelokupne troškove koje mu nanosi obrada pacijenata koji nisu hitni slučajevi.


– Na hitnom traktu rade mladi kolege, uglavnom specijalizanti čije se radno iskustvo ne može mjeriti s iskustvom liječnika obiteljske medicine koji u prosjeku svoj posao obavljaju dulje od 20 godina. Često nemaju koga pitati, ne poznaju dovoljno cjelokupni sustav i pacijenta te obrađujući pacijente koji nisu hitni, nenamjerno stvaraju nepotrebne troškove, ističe Bressan.