RIJEKA Hrvatska obilježava 76. godina od osnutka prvoga partizanskoga odreda u našoj zemlji, a to je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

To je bila odluka kojom smo prije drugih europskih zemalja pokazali da ni pod koju cijenu ne prihvaćamo neljudske fašističke ideje mržnje i rasizma i tako pružili otpor onima koji su na tim temeljima željeli iscrtati novu kartu svijeta.

Možemo biti ponosni da su naši Riječani, Primorci i Gorani već početkom kolovoza formirali partizanske jedinice na Tuhobiću i obroncima Viševice i tako se vrlo aktivno pridružili borbi protiv neprijatelja, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na svečanoj akademiji u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe i Dana državnosti koja je održana u Guvernerovoj palači.

On je podsjetio da je Rijeka dvadesetak godina prije toga imala prvi susret s fašističkom ideologijom, kada je D’Annunzio prošetao svoje crnokošuljaše ulicama grada.

– I zato, kada je fašizam i nacizam buknuo opet zapalivši europska ratišta, Rijeka i Riječani znali su kojim putem treba krenuti. U četiri godine koje su slijedile, za taj su cilj poginule tisuće i tisuće boraca uz nezamisliva razaranja. Među zadnjima, oslobođena je i Rijeka koja je uz velike žrtve iz rata izašla gotovo potpuno srušena.

Godine obnove dovele su Rijeku na važnu stratešku, geografsku i industrijsku poziciju bivše države. Potom su 90-ih uslijedile teške godine koje je donio Domovinski rat. I kao da se iz povijesti nije ništa drugo naučilo, doli toga da mržnja zna naći svoj put, da se nečovječne ideje osvajanja, razaranja i ubijanja mogu ponovno rasplamtjeti.

I tako je, taman kada je zaživjela stoljetna želja hrvatskog naroda za osamostaljenjem, kada smo proglasili svoju neovisnost i samostalnost, u Hrvatskoj buknuo rat. Opet su tuđinci htjeli našu zemlju, naše more i otoke, misleći da imaju pravo krojiti novu kartu Europe.

U krvavim godinama Domovinskoga rata, samo iz našega kraja, bez svojih najdražih ostalo je 230 obitelji. Zahvaljujući njihovoj žrtvi i žrtvi svih naših hrvatskih branitelja zaustavljene su na ratištima širom naše zemlje težnje onih koji su Hrvatsku silom htjeli zaustaviti da u miru ostvari svoje povijesno pravo na vlastite granice. Rat nije bio naš izbor.

Hrvatska se Domovinskim ratom branila i obranila, a velik doprinos koji su u toj pobjedi dali Riječani, Primorci, Gorani i otočani, bio je znak da znamo vrlo jasno pokazati da ovdje ideje mržnje, zla i netolerancije i dalje ne mogu proći.

I zato moram ponoviti da Rijeka, koja se ponosi svojim otvorenim i tolerantnim duhom, za takve ideje i ideologije uvijek ima čvrsto zatvorena vrata, naglasio je Obersnel.

Riječki gradonačelnik nastavio je da smo danas dio europske obitelji i da joj pripadamo i po tome što antifašizam, kao jedan od temelja nove Europe, ima svoje začetke u Hrvatskoj. 

– I stoga, da ne zaboravimo, moramo znati i poznavati povijest. Povijesne činjenice i ključne događaje. I bilo bi dobro, kada bi se znanje, osim u školi, prenosilo onim starim dobrim načinom »s koljena na koljeno«.

Kada ste zadnji put sa svojom djecom i unucima pričali o narodnooslobodilačkoj borbi, vjeruju li naši mladi da holokaust nije postojao, vjeruju li da su cool i zabavni kada ponavljaju ustaške pozive i pozdrave, jeste li im objasnili što to znači, kada ste im objasnili za što su se borili hrvatski branitelji, jeste li im objasnili da su Hrvatsku htjeli uništiti, da su nas htjeli pokoriti, da su htjeli da nestanemo, samo zato jer smo Hrvati i jer su htjeli našu domovinu učiniti svojom.

Jeste li im objasnili zašto naše ulice i trgovi nose imena 111. i 128. brigade, Marina Jakominića… Znaju li koliko je prognanika zbrinuo ovaj kraj, znate li što o svemu tome piše u udžbenicima iz kojih uče, jeste li im objasnili da izbjeglice koje u Europu dolaze iz Sirije i drugih zemalja dolaze upravo radi toga jer žele slobodu i život u miru za sebe i svoju obitelj.

Jer generacije koje su danas u školskim klupama ne mogu se sjećati ratnih devedesetih godina, a kamoli li nečega od prije 70 godina, ali moraju znati koliko je za njihov život važno da danas rastu u miru i slobodi, u svojoj zemlji, u našoj Rijeci, rekao je Obersnel.

Njegovo je mišljenje da je naša odgovornost izgraditi društvo u kojem djeca i mladi ne ignoriraju već reagiraju na poruke mržnje, na kukaste križeve, na nasilje i netoleranciju – bilo da je to na ulici, u klupama ili na tribinama sportskih igrališta.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da se slaveći dva važna datuma odaje počast i priznanje ratnoj generaciji hrvatskih antifašista koji su na hrvatskom tlu zaustavili zlo što je ispisalo najmračnije stanice povijesti naše civilizacije te sudionicima Domovinskog rata koji su devedesetih godina prošlog stoljeća branili i obranili državni suverenitet Republike Hrvatske.

– Povijest se ne može mijenjati, a u sukobljavanju s duhovima prošlosti, sa znakovljem, pjesmama i odorama koje je vrijeme potrošilo, ne možemo izgraditi bolju i sretniju budućnost. Da smo energiju koju smo potrošili, a nažalost još uvijek trošimo na teme ustaša i partizana, crnih i crvenih, usmjerili na gospodarski razvoj, na jačanje pravne i socijalne države, ne bi danas imali tragediju novog egzodusa iz Hrvatske, masovnog iseljavanja mladih, obrazovanih pa i cijelih obitelji i to isključio iz razloga što ovdje nemaju posla ili plaće dovoljne za normalan život.

Oni kojima danas smetaju, ulice i trgovi s imenom Josipa Broza, krivotvore i zanemaruju njegovu povijesnu ulogu u antifašističkom pokretu za koju mu je priznanje odao cijeli civilizirani svijet.

I prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je ponosan na svoj partizanski put. Njegovom zaslugom antifašizam je čvrsto usađen i u temelje hrvatske državnosti uspostavljene 25. lipnja usvajanjem Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, a nakon jasno iskazane volje hrvatskog naroda da živi slobodno u vlastitoj državi.

O tome je očito još uvijek potrebno glasno govoriti, jer šutnja i suzdržanost demokratskih snaga dali bi dodatnog prostora destruktivnom djelovanju onih koji uporno žele negirati ili prekrajati povijest, zaključio je Komadina.