Spašavanje

Uprava Luke Rijeka žurno mora odmrznuti projekte: Upitno je 40 milijuna iz europskog CEF fonda

Marinko Glavan

snimio Damir Škomrlj

snimio Damir Škomrlj

- Imamo dobre pokazatelje za naredno razdoblje i očekujem da ćemo postići pozitivne rezultate kada je riječ o povećanju količine tereta u Luci Rijeka - kaže Grabovac.



RIJEKA – Pred novom upravom Luke Rijeka, na čelu s Duškom Grabovcem, u kratkom je razdoblju nekoliko važnih zadataka, od stabiliziranja poslovanja i povećanja količine tereta, do „spašavanja“ četrdeset milijuna eura vrijednih projekata uređenja lučkih površina na terminalima u Rijeci i Bakru, s čijom je provedbom Luka na čelu s bivšim predsjednikom uprave Jedrzejem Mierzewskim debelo kasnila. Do te mjere da je dovedeno u pitanje sufinanciranje iz europskog CEF fonda, u visini od 85 posto, bez kojega Luka i Lučka uprava Rijeka teško da mogu same financirati ova dva vrlo značajna projekta.


Nakon što je Luka Rijeka u prošloj godini zabilježila pad prometa od jedan posto, te gubitak u poslovanju od gotovo trideset milijuna kuna, Mierzewski je nedavno smijenjen. Na njegovo je mjesto, zasad privremeno, najduže do 31. prosinca ove godine, imenovan dotadašnji član nadzornog odbora iz redova mirovinskih fondova Duško Grabovac.


Razgovori s Bruxellesom


Grabovac je za Novi list potvrdio da predstavnici Luke i Lučke uprave vode intenzivne razgovore s Bruxellesom oko nastavka realizacije projekata u Rijeci i Bakru te europskog sufinanciranja.




– Glavni uvjet za sufinanciranje, u iznosu do 85 posto od ukupne vrijednosti radova, procijenjene na 40 milijuna eura, je priprema natječajne dokumentacije. Do sad je izrađen dobar dio projektne dokumentacije, radi se na glavnim projektima, a natječaji bi trebali biti objavljeni do konca srpnja za Bakar, odnosno do konca kolovoza za Rijeku. Ne želim se osvrtati na rad bivšeg predsjednika uprave niti tražiti krivce za kašnjenje, nego ćemo učiniti sve da ovi, za Luku važni projekti uređenja dotrajalih lučkih površina, budu provedeni do kraja, uz sufinanciranje iz CEF fonda – kaže Grabovac.


Prvim od dvaju projekata konačno bi se, budu li na koncu uspješno provedeni, obnovila površina lučkog područja na potezu od upravne zgrade Luke i Lučke uprave, do novoizgrađenog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Projekt je vrijedan 33,6 milijuna eura, a svatko tko je barem jednom prošao navedenim područjem zna koliko je neophodan, zbog derutnosti asfalta i željezničkih kolosijeka na tom području, u koje značajnijih ulaganja nije bilo već pola stoljeća. Dio kolosijeka bit će rekonstruiran, dio revidiran na način da će pojedini kolosijeci biti uklonjeni, a na nekim dijelovima izgrađeni i novi, u skladu s današnjim potrebama Luke. Riješit će se i problem nosivosti podloge koja na velikom dijelu terminala nije adekvatna za sadašnja opterećenja, kao i izgradnja novog sustava odvodnje, vodoopskrbe i električne mreže. Projekt u Bakru vrijedan je 6,1 milijun eura, a osim obnove željezničkih kolosijeka te lučkih površina, ima i značajnu ekološku komponentu, budući da je predviđeno uređenje suvremenog sustava odvodnje, a uređenjem površina oko pruge omogućit će se učinkovitije čišćenje prostora oko kolosijeka, što će smanjiti zagađenje prašinom i slijevanjem s oborinskim vodama.


Strateški partner


Osim zakašnjelih projekata uređenja Luke, nova se uprava mora suočiti i s problemom pada prometa koji je, priznao je Grabovac, nastavljen i u ovoj godini, odnosno u prvom kvartalu, iako su istodobno prihodi bili povećani za osam posto u odnosu na prošlu godinu. Uprava Luke Rijeka po tom je pitanju, ističe novi predsjednik, pokrenula niz pregovora s komintentima, posebno onima s kojima je Luka i ranije intenzivno surađivala koji su u nešto više od godinu dana „vladavine“ Mierzewskog, svoje poslovanje i terete ili dio njih prebacili u druge luke.


– Imamo dobre pokazatelje za naredno razdoblje i očekujem da ćemo postići pozitivne rezultate kada je riječ o povećanju količine tereta u Luci Rijeka – kaže Grabovac.


Možda i najveći izazov pred upravom Luke su ulaganja. Ulaskom poljskog OTL-a u vlasničku strukturu Luke Rijeka u tom se segmentu puno očekivalo, no OTL je na matičnom, poljskom tržištu doživio poslovni i financijski krah pa je od Poljaka nerealno očekivati bilo kakvo značajnije ulaganje u Luku Rijeka. Oni su i dalje najveći pojedinačni suvlasnik Luke Rijeka d.d., s nešto više od 26 posto udjela, iako praktički kontroliraju i 8,75 postotni udio poljskog državnog fonda, no mirovinski fondovi AZ, PBZ i ERSTE Plavi zajedno imaju nešto više od 30 posto, što uz kontrolni paket hrvatske države od 25 posto plus jedna dionica znači da mirovinci i država zajedno mogu preuzeti kontrolu nad poslovanjem Luke i odlukama o ulaganjima.


Jedna od mogućnosti privlačenja svježeg kapitala, neophodnog za obnovu zastarjele i dotrajale lučke opreme i infrastrukture je ulazak novog strateškog partnera, što je kao mogućnost u nedavnom razgovoru za Novi list najavio i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. To se može odigrati po nekoliko modela, klasičnom dokapitalizacijom, odnosno povećanjem vrijednosti društva, pri čemu bi se u postocima umanjio vlasnički udio sadašnjih vlasnika ili pak kupovinom OTL-ovog vlasničkog udjela, no u tom slučaju novac od dionica ide Poljacima, a novi bi strateški partner morao uložiti i dodatna sredstva za investicije.


Treći je način prodaja preostalog državnog paketa dionica, što je za sad možda manje izgledna varijanta. Mirovinski fondovi koji su već „unutra“ među najizglednijim su kandidatima za novo ulaganje, ukoliko ga uopće bude. Ukoliko se, međutim, ne iznađu sredstva i Luka ne krene u proces investiranja i osuvremenjavanja poslovanja, izostat će i svaki ozbiljniji pomak u količinama prekrcanog tereta, a time i povećanja prihoda u odnosu na konkurenciju u okruženju.