Smanjenje poreza na potrošnju posljedica argumentiranih pregovora / snimio V. KARUZA
Stopa poreza koja se smanjuje s tri na 1,5 posto primjenjivat će se od 1. svibnja, a ugostitelji, iako pozdravljaju ovakvu odluku, kažu da to još uvijek nije dovoljno za njihovo rasterećenje
Riječko gradsko vijeće odlučilo je stopu za obračun poreza na potrošnju smanjiti sa sadašnjih tri na 1,5 posto i to od već 1. svibnja. Nova odluka o porezima donesena je radi usklađenja s novim Zakonom o lokalnim porezima koji je stupio na snagu prvoga dana ove godine. Taj zakon jedinicama lokalne samouprave omogućuje naplatu prireza porezu na dohodak, poreza na potrošnju, poreza na kuće za odmor i poreza na korištenje javnih površina, a njime je ukinut porez na tvrtku ili naziv, dok se porez na kuće za odmor utvrđuje još do kraja ove godine te se ukida 1. siječnja 2018. godine.
Rok za usklađenje »lokalnih poreza« s novim zakonom je 30. lipnja, osim dijela koji se odnosi na naplatu poreza na nekretnine, a riječki gradski vijećnici odlučili su ne čekati da prođu lokalni izbori i da novi saziv Gradskog vijeća donosi takvu odluku, prvenstveno zbog toga kako bi ugostiteljima ublažili posljedice nedavnog povećanja stope PDV-a smanjenjem stope poreza na polovicu.
Smanjenje stope poreza osjetit će se kroz pad prihoda gradskog proračuna za oko 1,3 milijuna kuna u ovoj godini, dok procjene govore da će sljedeće godine to smanjenje na godišnjoj razini iznositi oko 2,25 milijuna kuna. Naime, u proračunu je prihod od poreza na potrošnju planiran u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a ove će godine, budući da će se nova odluka primjenjivati od 1. svibnja, on iznositi oko 3,2 milijuna kuna. Taj »manjak« plan je kompenzirati dodatnim prihodima od poreza na promet nekretnina, koji je od ove godine u cijelosti postao gradski prihod, te od poreza na nekretnine koji se uvodi od 1. siječnja 2018. godine, a koji će zamijeniti komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor, ali i spomeničku rentu koju od sljedeće godine lokalna samouprava neće više dijeliti s državom budući da ona postaje sastavni dio poreza na nekretnine, dakle, gradski prihod.
Samo kap
No, ne može se reći da su ugostitelji presretni, niti da u smanjenom porezu vide spas. Predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka Darko Sertić kaže da u svakom slučaju pozdravlja smanjenje poreza na potrošnju na 1,5 posto, kao uostalom i svako drugo rasterećenje poduzetnika, te izražava nadu da će u budućnosti taj porez u potpunosti nestati jer, kada se porez na potrošnju pribroji PDV-u, ugostitelji plaćaju viši porez od bilo koje druge djelatnosti u državi.
– Sumnjam da će ovo smanjenje poreza na potrošnju spasiti ugostitelje od udara povećanja PDV-a sa 13 na 25 posto koje ugrožava egzistenciju mnogih, a čije ćemo nepovoljne posljedice u punom jeku tek spoznati u idućem razdoblju. Smatram da se jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju konkretno Grad Rijeka, moraju dodatno angažirati u poticanju poduzetništva, a prvenstveno kroz cijene najma gradskih prostora, ako već ne kroz smanjenje, onda barem kroz olakšice urednim platišama zakupa, ali i kroz uključivanje poduzetničkih asocijacija u krojenje gradske politike putem stručnih tijela ili odbora, kaže Sertić i ističe da pozdravlja svako porezno rasterećenje, pa tako i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv na nacionalnoj razini kroz izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave.
– No, nažalost, u isto smo vrijeme svjedoci i brojnih povećanja davanja za poduzetništvo, primjerice kroz već spomenuto povećanje PDV-a za ugostitelje, zatim nedavno povećanje cijene cestarina koje će ponajprije opteretiti prijevoznike, ali kroz povećanu cijenu prijevoza prelit će se i na ostale cijene roba i usluga. Bojim se da kad se sve zbroji i oduzme, kao i mnogo puta do sada, računica nije na strani poduzetnika, a na koncu ni građana – zaključuje Sertić.
Ni poznati riječki ugostitelj Vedran Jakominić, iako zadovoljan smanjenjem poreza na potrošnju, ne smatra da će to spasiti ugostitelje.
Parafiskalni nameti
– Udruga ugostitelja PGŽ-a aktivno pregovara s lokalnom upravom i samoupravom oko radnih, pravnih i financijskih uvjeta rada u PGŽ-u, te je prirodno prvo pristupila aktualnim čelnicima najvećih gradova u županiji. Naši zahtjevi su samo da se ugostiteljstvo dovede u ravnopravan položaj s ostalim poduzetnicima u državi, što trenutno nije slučaj. Uz porez na potrošnju, koji čak i takav manji od 1,5 posto plaća samo ugostiteljstvo, što efektivno postavlja stopu PDV-a od 26,5 a ne 25 posto. Ugostiteljstvo ima daleko više cijene najma od ostalih djelatnosti budući da više od ostalih i ovisi o lokaciji, a uz to ima nelojalnu konkurenciju na tržištu koja radi isti posao pod drugim uvjetima – kava na kiosku i hladno pivo na benzinskoj crpki… Treća i vrlo bitna stavka, a koja se naslanja na ukidanje poreza na tvrtku, tiče se parafiskalnih davanja. U ekonomskoj teoriji, a i praksi, parafiskalna davanja se tretiraju porezom na dobit, oni ne oporezuju ekonomsku aktivnost, što je namjera suvremenog oporezivanja. Parafiskalna davanja opterećuju tvrtku bez obzira na njen poslovni rezultat te onemogućavaju poslovni rast i razvoj i umnogostručavaju rizik poslovanja – navodi Jakominić.
– Smanjenje poreza na potrošnju nije samoinicijativno došlo od strane lokalne samouprave nego je posljedica argumentiranih pregovora. Stoga zahvaljujemo svakoj lokalnoj samoupravi na svakoj pomoći koju je voljna pružiti i nadamo se dugoročnoj suradnji na području PGŽ-a bez obzira na rezultate izbora. Ugostiteljstvo je unatoč medijskoj buci sastavan dio kostura ekonomske aktivnosti u našoj regiji te želimo sudjelovati i pomoći našoj lokalnoj samoupravi kako bismo uspostavili poslovnu, pravnu i političku sigurnost i time pozitivno utjecali na ekonomske tokove u našoj životnoj okolini. Iz navedenoga je jasno da je put još trnovit i dalek, ali i najveće putovanje započinje prvim korakom – kaže Jakominić.
