RIJEKA Nešto manje od četvrtine hrvatskih studenata, njih 23 posto, kao izvor prihoda za pokrivanje troškova studija navodi stipendije, a prosječan iznos te stipendije je 949 kuna mjesečno – rezultati su to istraživanja Eurostudent koji pokazuju i da najviše iznose stipendija, u prosjeku 1.375 kn mjesečno, dodjeljuju visoka učilišta. Hrvatska ministarstva u prosjeku dodjeljuju 908 kuna mjesečno, dok jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima, u prosjeku 765 kuna mjesečno.

Kako bi se podigao broj korisnika stipendije, ali i zainteresiralo buduće studente za određene studije u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja u četvrtak će se u vremenu od 10 do 16 sati u kampusu riječkog Sveučilišta organizirati 14. sajam stipendija i visokog obrazovanja.

Riječ je o manifestaciji koja se svakog listopada organizira u Zagrebu i Rijeci, a ove godine na Sajmu će sudjelovati više od 30 izlagača iz Primorsko-goranske županije, drugih dijelova Hrvatske i inozemstva koji će predstaviti više od 10 tisuća dostupnih programa stipendiranja i široku ponudu studijskih programa. Osim iz Hrvatske, izlagači i gosti Sajma dolaze iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Velike Britanije, Danske, SAD-a, Kanade, Japana i drugih zemalja svijeta.

Dostupnost stipendija

– Informacijama i savjetima o stipendijama nastojimo motivirati na studij u Rijeci te onima koji već studiraju pomoći da što uspješnije i na vrijeme završe studij. Poslodavci će ove godine pružiti niz primjera kako studenti i nastavnici mogu osigurati veće izglede u pronalasku posla nakon studija, ističe Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja.

U izvješću Eurostudent preporuča se nositeljima obrazovne politike na lokalnoj i nacionalnoj razini razmotriti mogućnost povećanja ukupno dostupnih stipendija iz javnih izvora po kriteriju potrebe jer stipendije obuhvaćaju relativno mali udio studenata. Kako bi se stipendijama obuhvatio veći udio studenata, potrebno je razraditi mehanizme koji bi potaknuli i tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata.

Prema nalazima ovog istraživanja, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge obuhvaćaju najmanji udio od 8 posto među promatranim izvorima stipendija. Stoga je posebna novina ovogodišnjeg Sajma popratni program u kojem će se razgovarati o relevantnosti studijskih programa na tržištu rada, zanimanjima budućnosti, zapošljivosti studenata te o realiziranim studentskim idejama koje mijenjaju lokalnu zajednicu.

Neravnomjeran raspored

Istraživanje Eurostudent je pokazalo i da su stipendije izrazito neravnomjerno raspoređene među onima koji ih dobivaju pa tako studenti sveučilišnih studija znatno češće primaju stipendiju u odnosu na studente stručnih studija. Visoki udio redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu prima stipendiju, njih 36 posto, dok izvanredni studenti koji plaćaju školarine ne primaju gotovo nikakav oblik stipendije. Izrazito visok udio studenata koji živi u studentskom domu prima stipendiju, njih 53 posto, a također studenti koji su završili gimnaziju češće primaju stipendije u odnosu na studente koji su završili strukovne srednje škole.

Izrazito je visok i udio studenata koji su prvi put upisali studij s 21 godinom i više ne primaju stipendije, čak 93 posto. Slično vrijedi i za studente koji imaju djecu jer njih 91 posto ne prima stipendije, a time je ovo istraživanje identificiralo ranjive skupine studenata koje imaju izazove u pronalaženju dostatnih prihoda za pokrivanje troškova studija.

Istraživanja pokazuju i da Hrvatska ima 28,7 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30-34 godine, dok je prosjek EU-a 39,9 posto. Cilj EU-a je da sve države članice imaju 40 posto visokoobrazovanih do 2020. godine. Svojim niskim udjelom visokoobrazovanih u navedenoj populaciji Hrvatska je na samom začelju EU-a – od Hrvatske su lošije samo Rumunjska i Italija.

Tako nizak udio visokoobrazovanih predstavlja veliku opasnost za daljnji društveni i gospodarski razvoj Hrvatske. Jedan od ciljeva Sajma je potaknuti što je moguće više srednjoškolaca da upišu studij na Sveučilištu u Rijeci te da se olakša trenutačnim studentima da što uspješnije završe studij i pronađu prikladan posao.