Više od 8.000 studenata radi preko student servisa

Satnica od 17 do 50 kuna za studentski džeparac

Ingrid Šestan Kučić

Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri 



RIJEKA » Servirke, sobarice, čistačice, pomoćnice u kuhinji, prodavačice, hostese i turističke animatorice samo su dio zanimanja koje riječke studentice obavljaju ovog ljeta i to preko student servisa Studentskog centra Rijeka. Ukupno 8.125 učlanjenih studenata tijekom godine sklopi više od 37 tisuća ugovora o djelu, a upravo u ljetnim mjesecima ponuda i potražnja poslova putem student servisa doživljava pravi procvat. 


  Navodeći kako ta djelatnost Studentskog centra tijekom ljeta bilježi u pravilu rast od 20 posto, ravnatelj Dinko Jurjević ističe da su u ljetnom periodu najaktualniji poslovi vezani uz ugostiteljstvo, a za pomoćne ugostiteljske poslove najtraženije su upravo studentice. Za većinu tih poslova plaćene su od 17 do 20 kuna po satu, a najbolju zaradu sa satnicom od 25 kuna bilježe hostese i djevojke koje uspiju »ubrati« posao dijeljenja letaka. 


 Dodatna nagrada


Za razliku od djevojaka muški dio studentske populacije najtraženiji je za fizičke poslove kao što je prijenos namještaja ili rad u građevinarstvu za što najčešće dobivaju 25 kuna po satu, dok za poslove u skladištu cijena sata iznosi 20 kuna. 





Poput student servisa i srednjoškolski servis Doma mladih upravo tijekom ljetnih mjeseci radi punom parom. Sezona zapošljavanja srednjoškolaca, kažu u servisu, počinje sa završetkom nastave za maturante, odnosno sredinom svibnja i traje do kraja kolovoza, a tijekom ovog ljeta 1.500 učenika zatražilo je uslugu posredovanja u zapošljavanju. 


  Do sada je srednjoškolski servis izdao 3.200 ugovora putem kojih srednjoškolci zarađuju od 18 do 20 kuna na sat, a kao i studenti najviše ih radi u turizmu. Uglavnom je riječ o pomoćnim ugostiteljskim poslovima, konobarenju, prodaji sladoleda, radu na pumpama, ali i u trgovačkim centrima gdje im se prepušta slaganje polica.



  – Najbolje plaćeni poslovi su oni za programere i crtanje u Autocadu. Satnica za te poslove iznosi od 30 do 50 kuna. Već prilikom učlanjenja studenti ispunjavaju upitnik o tome koji ih poslovi zanimaju i koje vještine posjeduju pa se odmah radi selekcija. Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri. Najniža satnica za sve poslove je 17 kuna, a student servis iako daje preporuku poslodavcu na cijenu sata ne može utjecati, kaže Jurjević. 


  Iako za pojedine poslove cijena sata rada baš i nije zavidna studenti nerijetko, pogotovo kada su u pitanju poslovi u turizmu, na kraju sezone dobiju i posebnu nagradu poslodavca te na taj način imaju dodatnu stimulaciju za obavljanje pomoćnih poslova u ugostiteljstvu. Međutim, dodaje Jurjević, moraju voditi računa o svojoj godišnjoj zaradi, jer ukoliko kroz godinu zarade više od 11 tisuća kuna njihovi roditelji gube povlastice na primanja, a premaši li studentska zarada 50 tisuća kuna zaračunava im se porez od 25 posto na ono što su zaradili. 


 Facebook stranica


– Vodimo računa o tome i obavještavamo studente kada prijeđu taj limit. Međutim, rijetko se dogodi da netko kroz godinu dana zaradi 50 tisuća kuna, navodi ravnatelj. 


  Facebook stranica Studentskog centra koja služi kao oglasna ploča za poslodavce ima 9.500 prijatelja, a prema ocjeni Jurjevića to je najbrži način obavještavanja studenata o ponudi poslova što je studentima iznimno bitno. Osim toga, studenti svoje ugovore mogu isprintati preko interneta čime im se također olakšava put dolaska do zarade. Iako su problemi s naplatom odrađenog posla sve manji, Jurjević ističe da krajnjih situacija kao što je naplata putem ovrhe još uvijek ima. 


  – Zna se dogoditi da studenti ne budu plaćeni ukoliko poslodavac upadne u probleme, ali to je sve rjeđe. U takvim slučajevima student može potpisati izjavu da će pričekati s plaćanjem, a krajnji je rok 30 dana. Nakon toga poslodvacu se najprije šalje opomena te se pokušava razgovorom postići izvršavanje obaveza. Imamo zaposlenicu čiji je posao upravo briga o izvršavanju isplate studentim. Krajnja je mjera naplata putem ovrhe, a to je rijetko, zaključuje Jurjević.