Radovi iduće godine

Rotor na Rujevici zbog povećanog broja nesreća postaje “turbo kružno raskrižje”. Evo što to znači

Marinko Glavan

Foto Ivica Tomić

Foto Ivica Tomić

U turbo rotorima prometni trakovi su međusobno odvojeni nadvišenim rubnjacima. Vozači na vrijeme moraju odabrati trak kojim žele ići jer se on u rotoru više ne može promijeniti



Rotor na Rujevici iduće će godine biti rekonstruiran u takozvano turbo kružno raskrižje, čime se želi smanjiti relativno veliki broj prometnih nesreća na ovom rotoru, otvorenom za promet prije dvije i pol godine. Projekt je prošlog tjedna dobio podršku Županijskog savjeta za sigurnost cestovnog prometa, čiji je predsjednik Boris Skeledžić istaknuo kako je na rotoru od ožujka 2017. do kraja 2018. godine zabilježeno 38 prometnih nesreća, a u jednoj od njih poginuo je vozač automobila.


Kao glavni uzrok nesreća Skeledžić je istaknuo nesnalaženje vozača u vožnji kružnim tokom, što se vidi i iz podatka da je do najvećeg broja sudara došlo prilikom prestrojavanja unutar kružnog toka. Iako je većina nesreća završila samo s materijalnom štetom, Županijski savjet smatra kako sam njihov broj govori da je potrebno poduzeti mjere za poboljšanje prometne sigurnosti, konkretno, pretvaranje dvotračnog rotora u turbo kružno raskrižje.


Odgovarajuća signalizacija


Turbo kružna raskrižja prvi su put primijenjena krajem prošlog stoljeća u Nizozemskoj, a od običnih se razlikuju po tome što su prometni trakovi kružnog kolnika međusobno odvojeni nadvišenim rubnjacima. Vozači na vrijeme moraju odabrati prometni trak za smjer u kojem žele ići jer se on u rotoru više ne može promijeniti. Time će se uvelike smanjiti broj mogućih konfliktnih točaka, mjesta na kojima postoji mogućnost sudara dvaju vozila, kojih je sada na ovom rotoru čak dvadeset i četiri, usmjeravanjem vozila u određenu traku na rotoru već pri samom ulasku u njega. Tako će vozači koji dolaze, primjerice iz smjera grada, Ulicom Antuna Kosića Rika, prije ulaska u rotor morati odabrati krajnju desnu prometnu traku žele li nastaviti kretanje prema Viškovu ili Intersparu, odnosno srednju traku ukoliko žele nastaviti vožnju prema zaobilaznici. Slično je rješenje već primijenjeno na rotoru na spoju riječke zaobilaznice, Jadranske magistrale i priključne ceste za Krčki most, gdje se pokazalo učinkovitim.





Izmjene kružnog raskrižja u turbo kružno pratit će i odgovarajuća nova prometna signalizacija, horizontalna i vertikalna, koja će vozače usmjeravati u određenu kolničku traku, ovisno o željenom smjeru kretanja. Na sjednici Županijskog savjeta istaknuto je kako će vozači morati posebnu pozornost posvetiti upravo prometnoj signalizaciji kako bi na vrijeme reagirali i odabrali željenu traku, a novi će prometni režim u kružnom toku, predviđeno je projektom, vozače primorati da voze pažljivije, uz brzine kretanja između 35 i 37 kilometara na sat unutar rotora.


Veliko opterećenje


Kružni je tok na Rujevici već sada prometno poprilično opterećen pa u vršnim satima ujutro i poslijepodne kroz njega zna proći i gotovo tri tisuće vozila na sat, a završetkom izgradnje ceste prema Marišćini opterećenje i dalje raste, uz očekivani rast teretnog prometa. Očekuje se da turbo kružno raskrižje neće imati manju propusnu moć od postojećeg kružnog, što pokazuje i analiza projekta, koja ipak ukazuje da bi u slučaju značajnog povećanja prometa bilo potrebno izraditi dodatnu analizu propusnosti.


Rekonstrukcijom dvotračnog kružnog raskrižja u turbo kružnog raskrižja, istaknuto je na sjednici, zadovoljit će se prije svega dva glavna kriterija, prometna sigurnosti i propusna moć. Primjenom turbo kružnog raskrižja povećava se sigurnost motoriziranih sudionika u prometu smanjenjem konfliktnih točaka, prije svega konfliktne točke presijecanja koja je najopasnija.Sveukupno, primjena novog rješenja u vidu turbo kružnog raskrižja prema svim analiziranim kriterijima je opravdana, zaključili su članovi Županijskog savjeta.

Najviše bočnih sudara


Tijekom 2018. godine, prve u kojoj je rotor bio u prometu svih 12 mjeseci, evidentirano je ukupno 19 prometnih nesreća s materijalnom štetom. Najveći broj prometnih nesreća dogodio se srijedom i petkom, po pet prometnih nesreća ili 26,32 posto, i u vremenu od 12 do 16 sati, kada se dogodilo sedam prometnih nesreća ili 36,84 posto od ukupnog broja. Najveći broj prometnih nesreća dogodio se zbog nepropisnog prestrojavanja, njih 16 prometnih nesreća ili čak 84,21 posto. Po vrsti prometnih nesreća, najveći broj prometnih nesreća evidentiran je kao međusobni sudar vozila u pokretu – bočni sudar, na koji otpada 10 prometnih nesreća ili više od polovine od ukupnog broja.