RIJEKA » Prema viziji koja je navedena u Strategiji razvoja grada Rijeke od 2014. godine do 2020. godine grad na Rječini nakon više od tri desetljeća stagnacije i nazadovanja zbog tranzicijskih muka trebao bi naprosto procvjetati, a za što je potrebno osigurati 22,5 milijarda kuna.

Najveći dio odnosi se na sredstva iz državne blagajne kojima bi se trebali financirati važni infrastrukturni objekti Riječkoga prometnog čvora pa bi tako trebalo zaživjeti ono što se u gradu čeka desetljećima. Teško je vjerovati da će se lista želja u potpunosti ispuniti, tim više što realizacija zavisi od dobre volje države i znanja za povlačenjem sredstava iz Europske unije. A da se i pola od navedenoga ostvari, grad bi se valjda ipak probudio iz hibernacije u kojoj se nalazi. U Strategiji je naveden akcijski plan za strateške ciljeve, ali i vrijednosti projekata, investitor i potrebna sredstva.

Prometni projekti

Akcijski plan podijeljen je na tri strateška cilja – globalno pozicioniranje Rijeke razvojem Riječkoga prometnog pravca, razvijanje konkurentnoga gospodarstva na temeljima društva znanja i novih tehnologija, te osiguranje dostojanstva svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa.

  Prvi strateški cilj vezan je uz razvoj Riječkoga prometnog pravca, odnosno na izgradnju prometne infrastrukture, stvaranje ekonomskih učinaka u sektoru prometa i integracijsku funkciju Grada Rijeke unutar prometnog sektora. Financijska vrijednost za realizaciju procijenjena je na gotovo 17 milijarda kuna. Grad Rijeka bi participirao sa 184 milijuna kuna, dok bi se većina potrebnih sredstava osigurala iz državne blagajne i fondova Europske unije. Jedan od najvažnijih projekata je izgradnja Zagrebačkog terminala koji bi trebao biti gotov do 2017. godine, vrijednost investicije je 1,3 milijarda kuna, nositelj projekta je Lučka uprava uz partnerstvo Grada Rijeke. Treba podsjetiti da je taj isti Zagrebački terminal davno trebao biti izgrađen, ali je cijela stvar prolongirana zbog nekompetencije onih koji su projekt trebali voditi stručno. Dogodio im se »mali problemčić « s odabirom tehnologije pa cijela priča kasni godinama. Projekt bez kojega Zagrebački terminal nema smisla je izgradnja ceste D-403 čija je vrijednost pola milijarde kuna, a investitor su Hrvatske ceste, dok Grad Rijeka participira s oko sedam milijuna kuna s kojima će se osigurati otkup zemljišta i novac potreban za rušenje baraka.

  Izgradnja dvotračne pruge od Delnica do Šapjana kroz Rijeku procijenjena je na preko 3,7 milijarda kuna, nositelj projekta su Hrvatske željeznice, a sredstva će se osigurati u državnom proračunu, iz EU-fondova, a dio sredstava izdvojit će Hrvatske željeznice.

  Unutar strateškog cilja 1. do 2020. godine trebala bi se modernizirati Zračna luka Rijeka i to sa 150 milijuna kuna sredstava privatnog investitora.

  Vrijednost kompleksa Zapadna Žabica iznosi oko 400 milijuna kuna. Valja pojasniti da je riječ o projektu unutar kojega će biti izgrađen novi autobusni kolodvor, ali i javna garaža. Isto tako da je prema najavama riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela trebala davno krenuti realizacija, a što se nije dogodilo. Grad Rijeka trebao bi osigurati oko 82 milijuna kuna, a ostalo se očekuje iz EU-fondova. Do 2017. godine trebao bi gotov taj projekt koji se također čeka desetljećima. Iste godine Rijeka bi trebala dobiti tunelsku vezu od Žabice do Mlake, vrijednu 150 milijuna kuna, a uređenje željezničkog kolodvora vrijedno 40 milijuna kuna planira se završiti u 2016. godini.

  Ono što bi za razvoj gospodarstva najviše značilo je realizacija projekta Poslovno– logističke zone Miklavje. Investicija je procijenjena na oko 7,5 milijarda kuna, a sredstva treba osigurati privatni investitor. Izgradnja marine u luci Baroš s pratećim sadržajima procijenjena je na preko 2,2 milijarde kuna, a većinu novca trebaju osigurati developeri.

  Od čitavog niza projekata treba navesti uvođenje brze gradske željeznice koje će koštati 220 milijuna kuna, Grad Rijeka treba osigurati oko 45 milijuna kuna, a za ostatak novca pobrinut će se EU-fondovi i Hrvatske željeznice. Europskim sredstvima do 2020. godine trebala bi biti izgrađena žičara do Trsata što će koštati preko 20 milijuna kuna.

Nove tehnologije i dostojanstvo građana

Strateški cilj 2. odnosi se na razvoj konkurentnoga gospodarstva na temelju novih tehnologija. Taj se cilj planira ostvariti razvojem novih znanja i tehnologija, te jačanjem konkurentnosti gospodarstva, a ukupna vrijednost projekata i programa iznosi preko tri milijarde kuna unutar kojih je oko 110 milijuna gradskih kuna. tako bi do 2020. godine Grad Rijeka trebao osigurati preko 15 milijuna kuna za daljnji razvoj programa poticaja poduzetništva, iz gradskog proračuna isto toliko novca treba za dovršetak izgradnje Poduzetničke zone Bodulovo, a 122 milijuna kuna privatni bi partneri trebali osigurati za širenje kapaciteta proizvodnog inkubatora u zoni Bodulovo. Svakako su dva najznačajnija projekta dovršetak izgradnje Sveučilišnog kampusa vrijedan pola milijjarde kuna do 2016. godine, a većunu sredstava osigurat će Sveučilište, EU-fondovi i EBRD. Izgradnja nove Sveučilišne bolnice na Trsatu vrijedna je preko 2,2 milijarda kuna, trebala bi završiti do 2020. godine, a za financijsku konstrukciju zaduženi su Ministarstvo zdravlja, KBC Rijeka, Grad Rijeka i privatni partner. Do 2015. godine bi trebao biti izgrađen Znanstvenotehnologijski park (STeP2) na Kantridi koji će koštato 100 milijuna kuna, a većinu novca trebaju osigurati Sveučilište u Rijeci i EU-fondovi.

  Strateški cilj 3. definira prioritete i mjere, te projekte i programe putem kojih se osigurava dostojanstvo svih građana što znači uključivanje što većeg broja građana u projekte i programe od zajedničkog interesa. Prvi prioritet unutar ovoga strateškog cilja određena je urbana regeneracija koja podrazumijeva mjere s ciljem intenzivne pripreme projekata i programa orijentiranih na financiranje iz EU-fondova, dok je drugi zaštita i unapređenje zdravlja građana Rijeke. Vrijednost projekata i programa iznosi oko 2,7 milijarda kuna, od čega bi udio Grada Rijeke trebao biti oko 795 milijuna kuna. Najveće izdvajanje iz gradskog proračuna peredviđeno je za unaprijeđenje socijalnog programa vrijedno 400 milijuna kuna, predviđena je izgradnja vrtića na Pehlinu, Krnjevu, Kampusu, rastočinama, POS-ovih stanova, uređenje parkova i zelenih površina, šetnica… Vrijednost izgradnje novog muzeja i Gradske knjižnice u benčiću procijenjana je na preko 225 milijuna kuna, a obveze Grada iznose preko 60 milijuna kuna, dok će oststak osigurati Ministarstvo kulture i EU-fondovi. Očekuje se da bi izgradnja bila gotova u 2016. godini.

Piramida odgovornosti

  – Svaki od strateških ciljeva ima osobu odgovornu za provedbu te tim stručnih ljudi koji su kao pročelnici odjela gradske uprave nadležni za provođenje pojedinih prioriteta i mjera. Od iznimnog je značenja što timove čine pročelnici koji nisu nadležni samo za provedbu Strategije u okviru nadležnih odjela gradske uprave već i za provedbu putem gradskih ustanova, komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke. Timovi su zaduženi i za suradnju sa svim institucijama izvan sustava Grada Rijeke, s kojima treba razvijati partnerske odnose s ciljem provedbe Strategije, navedeno je u Strategiji razvoja. 

Nastanak strategije