Majke na porodu uglavnom nisu same i koriste mogućnost prisutnosti na porodu za što nije uvjet pohađanje trudničkih tečajeva. Prošle je godine tu mogućnost iskoristilo više od polovice rodilja, čak je 53 posto poroda obavljeno u prisutnosti partnera. Majke najčešće hrabre očevi, no ekipa rađaonice kaže da rodilje nerijetko dođu i u pratnji majki, sestara i prijateljica.
– Čovjek misli da je puno teže. A nije. Ekipa primalja i doktora koja nas je vodila kroz porod bila je prva liga i ništa, ali baš ništa, nam nije nedostajalo – govori nam ozarena mama Marijana dok ponosni tata Mauro ne skida pogled s Lucije. »Bijonda« je na njega, konstatira zajedno s Marijanom i primaljom, a na naše pitanje kako je bilo, spremno odgovara: »Nadam se da ću za dvije godine opet ovdje prisustvovati«.
Bezbolni porodi
Osim zadovoljnih roditelja koji su ovdje redovita pojava i dugogodišnjeg UNICEF-ova priznanja »Rodilište – prijatelj djece«, stručnjaci iz cijele Europe su prije dvije godine proglasili riječko rodilište trećim najboljim javnim rodilištem u Europi, odmah iza Osla i Haaga. Objektivnih razloga za takvo veliko priznanje struke ne nedostaje.
Za početak, to su brojke. U riječkom rodilištu prošle je godine obavljeno 3.053 poroda i rođeno 3.103 djece. Od toga je 11,43 posto djece rođeno carskim rezom, što je daleko manje od prosjeka hrvatskih i europskih rodilišta koji se kreće oko 20 posto. Više od petine majki koristilo je mogućnost bezbolnog poroda, što pak govori o potpunoj ekipiranosti timova u rađaonici gdje su uz ginekologe i primalje, neizostavni i anesteziolozi. Povrh svega, tu je i jedna od najnižih stopa perinatalnog mortaliteta koja ovdje iznosi 1,97 promila na novorođenčad porođajne težine iznad 1.000 grama te 4,58 promila na svu novorođenčad. Usporedbe radi, hrvatski prosjek iznosi 5,8 promila za djecu rođenu težine iznad 1.000 grama i 7,8 promila za svu novorođenčad. Otkad je 2003. godine u riječkom rodilištu uveden porod u vodi kao alternativna metoda rađanja, a dvije godine kasnije i porod na stolčiću, uz pomoć ovih alternativnih metoda rađanja u riječkom je rodilištu rođeno oko 1.500 beba. U prošloj godini u riječkom je rodilištu obavljeno 86 poroda u vodi i 48 poroda na stolčiću. Riječko rodilište aktivno radi i na promociji ideje koju mnogi smatraju budućnošću suvremene medicine – doniranju matičnih stanica. U prošloj godini u riječkom rodilištu je obavljeno 385 postupaka vađenja krvi iz pupkovine, što je prepoznato i u zakladi »Ana Rukavina« od koje je ovom rodilištu pristiglo još jedno priznanje za najveći broj obavljenih postupaka. Nabrajati bi se moglo još, no najbolju preporuku riječkom rodilištu dale su rodilje koje u Rijeku dolaze roditi iz svih dijelova Hrvatske. Drugim riječima, riječko se rodilište u ovom trenutku može slobodno nazvati jednim od prepoznatljivih riječkih brendova.
Promjena navika
A da iza priznanja uvijek stoji predan rad i dobra organizacija, pokazuje se i na primjeru riječkog rodilišta. Name, niti jedna od alternativnih metoda rađanja nije zaživjela sama od sebe, niti su dobri rezultati došli bez sustavnog praćenja struke i primjena novih stručnih saznanja, ali i konstantne želje da humanizacija rađanja i individualan pristup svakoj rodilji postane dio rutine riječke rađaonice.
Boravak majki s djecom, »rooming-in« (1985.)
Promidžba dojenja majčinim mlijekom (1995.)
Kontinuirani tečaj za trudnice (1995.)
Status Rodilište – prijatelj djece (1996.)
Prisutnost partnera na porodu (2002.)
Individualni pristup rodiljama (2002.)
Porod u epiduralnoj analgeziji (2002.)
Alternativni načini rađanja (2003.)
Banka mlijeka (2003.)
Prostorna preinaka rađaonice (2006.)
Pohrana krvi iz pupkovine za matične stanice (2007.)
Prema riječima pročelnika Odjela rađaonice dr. Nebojše Sindika, za postizanje ovakvih visokih ciljeva trebalo je najprije promijeniti navike stručnog osoblja.
– Činjenica je da je današnja suvremena opstetrička praksa većim dijelom dehumanizirana. Rodilja se zanemaruje kao aktivna sudionica u porođaju i pretvara u pasivnog sudionika koji treba izvršavati sve naredbe stručnog osoblja. Opravdanje se nalazi u brizi za sigurnost čeda kao jedinoj prihvatljivoj opciji – kaže dr. Sindik, dodajući da se u suvremenoj praksi današnji izvrsni perinatološki rezultati ponekad koriste kao alibi za mehanički pristup porođaju, rodilji i samom aktu rađanja od strane medicinskog osoblja. U cijelom procesu, smatra Sindik, izostaje ljudska komunikacija, toplina i potpora u trenucima kad je rodilji to najpotrebnije, a upravo se to, uz dobre medicinske rezultate, u riječkom rodilištu nastoji postići.
Dehumnizaciju rađanja danas stvara i sve veće oslanjanje na sofisticirane uređaje. Sve se manje primjenjuju tradicionalne opstetričke vještine, a tu je i trend dovršavanja poroda carskim rezom koji smanjuje broj vaginalnih porođaja s primaljom u glavnoj ulozi. Sindik nimalo ne dvoji da će rodilja u riječkom rodilištu svoj porod pamtiti po primalji koja s njom prolazi porod.
Povjerenje rodilja
– Najveći teret u ovoj rađaonici nose naše primalje. Njihova je uloga kod samog poroda najvažnija, one su te koje stječu povjerenje rodilje i koje je oslobađaju straha. Za ostvarenje želja i zadovoljstvo rodilja nisu zapravo potrebna velika financijska sredstva već prvenstveno entuzijazam i promjena stava svih nas koji ovdje radimo – objašnjava Sindik.
Glavna sestra riječke rađaonice i primalja s gotovo tridesetogodišnjim iskustvom, Silvana Tomić, pravi je primjer entuzijazma kojim se pristupa rodiljama. Kako kaže, strah od nepoznatog koji porod sa sobom nosi, vrlo brzo nestane ako majke prepoznaju da ih se u rađaonici doživljava kao osobe koje ovdje donose cijelu svoju povijest iščekujući svoju budućnost.
– Ako radite s trudnicom, dobit ćete suradljivost. Najveći strah trudnica uvijek je bol i panika vezana uz nepoznato iskustvo, no kad primalja uspostavi dobar kontakt, sve ide kako treba i dobile ste apsolutnu suradljivost. Temelj našeg pristupa leži u komunikaciji. Rodiljama govorimo što radimo i što slijedi. Na taj način izbjegavamo nesporazume i konflikte, a sve s jednim ciljem, da na svijet donesemo živo i zdravo dijete – ističe Tomić.
