'Gradi se novo naselje'

RIJEČKI VREMEPLOV Prije pola stoljeća “3. maj” je gradu na Rječini značio – život

Šarlota Brnčić

»Naselje će se sagraditi sjeverozapadno od grada, između Rubeša i Kastva. To je područje Ćikovića. Ovo naselje s divnim pogledom na Riječki zaljev i Kvarnersku rivijeru predstavljat će, kada bude potpuno dovršeno, estetski i funkcionalno idealnu urbanu sredinu...«, pisao je Novi list



Prije pola stoljeća u riječkoj kronici naveliko se pisalo o radovima rekonstrukcije u gradu Rijeci kako bi se riješili prometni problemi. Između ostalog i kako će se od deset predviđenih najznačajnijih objekata, prvo graditi vijadukt od Delte do Piramide, a paralelno ili nešto kasnije na red će doći i velika rekonstrukcija Kumičićeve ulice. Činilo se to u sklopu akcije »Radni ljudi Rijeke svome gradu«, na način da su radne organizacije tada ustupale svoje pasivne kamate Putnom fondu, zahvaljujući čemu su se i mogli obavljati radovi preuređenja bitnih gradskih lokacija.


»Rekonstrukcija zapravo počinje već od Gimnazijskih stuba, a predviđeno je da se od ovih stuba pa sve do podvožnjaka između Polić-Kamove i Kumičićeve poruše sa sjeverne strane sve zgrade. Podvožnjak treba da se proširi za četiri trake i pješačke prolaze. Vijadukt od Delte do Piramide je objekt broj jedan, a na drugo mjesto dolazi rekonstrukcija Kumičićeve ulice. Međutim, ako bi se sredstva prije ubrala, ova bi rekonstrukcija bila izvršena paralelno za vrijeme gradnje vijadukta«, prenosio je Novi list.


Trijumf plivača


Uz ovu, za grad bitnu vijest, tada je objavljena još jedna važna informacija, a to je da se za radnike brodogradilišta »3. maj« gradi naselje stambenih zgrada.




»Naselje će se sagraditi sjeverozapadno od grada, između Rubeša i Kastva. To je područje Ćikovića. Ovo naselje s divnim pogledom na Riječki zaljev i Kvarnersku rivijeru predstavljat će, kada bude potpuno dovršeno, estetski i funkcionalno idealnu urbanu sredinu. Naselje će komunalno biti potpuno opremljeno. Stanovnici će imati povoljne veze s gradom putem stalne prigradske autobusne linije«, stajalo je u izvještaju o početku radova, kao i da će novo naselje za nekoliko godina brojiti najmanje 1.500 stanovnika.


U sportskoj rubrici izdanja od 19. svibnja 1969. godine mogli smo čitati o petom trijumfu riječkih plivača, a koji je ostvaren na petom zimskom plivačkom kupu.


»Pobijedili su u seniorskoj i pionirskoj konkurenciji. Njihove vitrine obogaćene su s tri nova trofeja« pisalo je već na početku teksta koji je slavio još jedno sportsko dostignuće naših »primorjaša«. Posebice je istaknuto da su »domaćini ispoljili očitu superiornost nad gostima iz Zagreba i Trsta«, a to je zorno dokazivala činjenica da je od 24 discipline, našim dečkima pripalo 17 prvih mjesta. Više negoli impresivno, zar ne?


U izdanju Novog lista od 19. svibnja 1979. godine objavljen je tekst naziva »Ribe u mreži propisa« u kojem se istaknula problematika novog Pravilnika o veterinarsko-sanitarnim pregledima proizvoda životinjskog porijekla, a koji se slabo ili nikako primjenjivao. To nam i u današnje vrijeme zvuči poprilično poznato, kao i činjenica da se vrlo često izgubimo u pravom »moru« raznoraznih pravilnika. U teoriji uvijek sve dobro zvuči, no u praksi gotovo pa nikad.»Narod kaže da propisi postoje da bismo ih mogli kršiti. Neki tvrde da smo zemlja koja kroz zakone, odredbe, propise i druge instrumente ima izvrsno regulirane kompletne djelatnosti te da bi za bolje sviju, bilo dovoljno samo ono što smo prihvatili i ozakonili uredno provoditi. Drugi pak misle i dokazuju kako su nam upravo propisi kamen spoticanja, kako su oni često daleki od stvarnosti, pa su samim time i dvostruko štetni jer ih je nemoguće primjenjivati s jedne strane, a istodobno se s druge strane ne poduzima ništa da se i ono što bi se dalo učiniti ne ostvari. U zaštitu proizvođača i kupaca potrebno je i pohvalno ići, ali ne detaljiziranjem i cjepidlačenjem, koje još k tome ima i stručnih propusta«, istaknuto je u tekstu.

Pisalo se i o tri broda koja čekaju vlasnika privezani jedan pored drugog u riječkoj luci, a na kojima se nalazilo 40 naših pomoraca. Neki od njih nisu plaću dobili već pola godine.


Gradnja hotela i marine


»Pomorci čuvaju brodove kao da se ništa nije dogodilo. Sačuvali su i dostojanstvo zemlje u kojoj su rođeni i zastave pod kojima plove. Nisu demonstrirali, nego traže pravdu, da im se plati zarađeno, na što imaju pravo po ugovoru. Hrana počinje nedostajati, ali će svi pomoći da se slučaj što bezbolnije prebrodi«, izvještavao je Novi list o nezavidnoj situaciji naših pomoraca.


U istom izdanju pisalo se i o veselijoj temi, da se u Opatiji otvara novo turističko gradilište. Pod nazivom »Kristal II ipak kreće« tekst je govorio o kapitalnoj investiciji, izgradnji hotela i mini-marine sa 140 vezova, a koji neće ostati samo lijepi san i neostvarena želja. Za izgradnju marine bila su predviđena znatna sredstva jer je i tada bilo očito kako su »suvremene potrebe za što većim i boljim asortimanom najrazličitijih vrsta nautičkih usluga.«


Prije trideset godina, u izdanju objavljenom na današnji dan 1989. godine, isticao se tekst pod naslovom »Podvodni izlog čarolija«, u kojem se pisalo o turističkoj podmornici.


»Željelo se oplemeniti turističku ponudu, a kako je Jadran more koje nudi čarobne doživljaje podmorja, bilo bi pogrešno ne iskoristiti priliku. Neke turističke radne organizacije pokazuju interes za podmornicu. Ogromna većina materijala i opreme bila bi domaća. Kapacitet je programiran prema uobičajenoj veličini turističkog autobusa«, pisao je Novi list o vrlo interesantnoj turističkoj atrakciji.


Veće plaće u Čistoći


Izvještavalo se i o završetku štrajka u Čistoći, nakon maratonskog zbora radnika, a zahvaljujući kojemu su plaće radnicima povećane za 50 posto.


»Ovim je završena još jedna neugodna epizoda u ovom kolektivu, a valja reći da je grad smogao snage i sam se organizirao za koliko-toliko odvoženje smeća na deponij. Angažirani su kamioni. Na ulice je postavljeno pedeset otvorenih baja u koje su građani mogli bacati smeće, a svoj doprinos čišćenju grada su dali i sami građani«, istaknuto je u tekstu. Raspravljalo se, na stranici pored, i o mogućem zatvaranju rafinerija. Na to su naše novinare upozorili predstavnici riječke Rafinerije nafte.


»Zbog velikih gubitaka i prezaduženosti, država će uskoro biti prisiljena zatvarati rafinerije jednu po jednu. To nije prijetnja, već realna činjenica. Riječka rafinerija već kod privezivanja tankera gubi od 80 do 100 milijardi dinara, vrlo su zabrinjavajuće«, činjenice koje je prenio Novi list.


Pisalo se i o velikom koraku u modernizaciji telefonskog prometa u tekstu koji je krasio naslov »Telefonska perestrojka«. Radilo se o velikom poslu prekopčavanja 4.500 telefonskih pretplatnika na nove brojeve, odnosno o »drugom dijelu modernizacije telefonskih kapaciteta na riječkom području«.