U raljama sudstva i zakona

Predstečajna nagodba spašava Cerina, Vargonu odnosi milijun kuna

Robert Frank

Zakon o predstečajnoj nagodbi je nakaradan, nedopustiv i razarajući, isto kao i naše sporo, tromo i neefikasno pravosuđe, kaže direktor Vargona Goran Brašnić, čija tvrtka ima sudsku presudu kojom im je Cerinova tvrtka dužna isplatiti 950.000 kuna zbog neplaćenih računa iz 2008., ali u predstečajnoj nagodbi morali su pristati na pola iznosa, koji će im biti isplaćen najranije za dvije godine

Otkada je usvojen i otkada je počela njegova primjena, Zakon o predstečajnim nagodbama izaziva brojne reakcije. Nekome majka, a nekome maćeha, nikoga iz svijeta biznisa, ni vjerovnike ni dužnike, ne ostavlja ravnodušnim. Dužnici imaju priliku njime se pokušati izvući iz teške poslovne situacije, insolventnosti i nelikvidnosti, dok vjerovnici, kako bi ih naplatili kad bilo i u bilo kojem iznosu, drastično umanjuju svoja potraživanja i pristaju na višegodišnje odgode naplate. Upravo zbog odgode naplate potraživanja, koja se podrazumijeva kroz postupak predstečajne nagodbe, mnogi se vjerovnici pribojavaju da nikada neće doći do svojeg novca. Prema mišljenju takvih kritičara Zakona o predstečajnim nagodbama, nekim se njegovim nejasnim i nelogičnim odredbama prečesto favoriziraju dužnici kojima će se umjetno produžavati život, a vjerovnicima davati lažna nada da će nakon sedam ili dvanaest godina naplatiti bar dio svojih potraživanja.     U toj se situaciji, kaže apsolutno mimo svoje volje, našao i direktor poznate riječke tvrtke Vargon Goran Brašnić, koji tvrdi da će, što zbog primjene Zakona o predstečajnim nagodbama, a što zbog sporosti i neefkasnosti pravosuđa, ostati bez milijun kuna.    

Propao biznis




Vargon je, naime, jedan od vjerovnika u predstečajnoj nagodbi tvrtke Gina iza koje se nalazi(o) Giorgi Cerin, poznatiji kao Cerini, nekadašnji uspješni riječki auto diler i zastupnik za automobile škoda. Zlatna vremena u tom biznisu, u kojem je na kraju propao, očito su za leđima Cerina koji ni sa svojim drugim tvrtkama, u sasvim drugačijoj branši, nije uspio ponoviti rezultate koje je u jednom razdoblju imao sa škodama. Tvrtka Gina, koja se nalazi u predstečajnoj nagodbi, u svojem vlasništvu ima nekretnine u Kupjaku, gdje je i njeno sanjkalište kao dio sportsko-rekreativno-ugostiteljskih sadržaja. Nekretnine ima i u Ravnoj Gori, gdje se nalaze dvije luksuzno uređene drvene vile za iznajmljivanje. Pored toga, tvrtka Gina ima ekskluzivni ugovor o zastupanju i prodaji finskih drvenih kuća, identičnih već izgrađenima u Ravnoj Gori. Unatoč velikim ambicijama, posao u Gorskom kotaru Ceriniju se urušio. Kaže da su zima bez snijega i visoki troškovi opteretili poslovanje do te mjere da je spas morao pokušati pronaći u predstečajnoj nagodbi. S druge strane i ne bez argumenata, Goran Brašnić iz Vargona kaže da je primjena Zakona o predstečajnoj nagodbi u slučaju Cerinijeve tvrtke Gina potpuno promašena.



Giorgio Cerin na naš upit da prokomentira usvojenu predstečajnu nagodbu tvrtke Gina te komentar Gorana Brašnića iz Vargona kako je u ovom slučaju taj institut ne samo zloupotrebljen, već se u njemu prepoznaju i brojne manjkavosti na štetu vjerovnika, rekao je da cijeni svako kritičko propitivanje. No istodobno postavlja pitanje o tome koje su alternative ako je predstečajna nagodba loša za vjerovnike. Tako kaže da je u konkretnom slučaju sva imovina društva Gina d.o.o. hipotekarno založena kod poslovne banke.


  – Samim time, u slučaju stečaja – što je jedina alternativa predstečajnoj nagodbi – jedini vjerovnik koji se naplaćuje jest poslovna banka. Postupkom predstečajne nagodbe i ostali će vjerovnici naplatiti, iako u umanjenom iznosu, svoja potraživanja. Također želim naglasiti da će, zahvaljujući kreativnom knjigovodstvu i uvećanjem svojih potraživanja, društvo Vargon d.o.o. kroz postupak predstečajne nagodbe od društva Gina gotovo u cijelosti naplatiti svoja potraživanja, kaže Cerin.





  – Zakon o predstečajnoj nagodbi je nakaradan, nedopustiv i razarajući, isto kao i naše sporo, tromo i neefikasno pravosuđe. Moja tvrtka Vargon direktna je žrtva i tog Zakona i pravosuđa, zbog kojeg agonija Vargona s Cerinijem traje još od studenog 2007. godine! Od tada pa do lipnja 2008. Vargon je tvrtki Cerini nekretnine, poslije preimenovanoj u Gina, isporučio robu u vrijednosti od 450 tisuća kuna. Dvije godine čekao sam da Cerini plati dug, no kako to nije napravio, u lipnju 2010. morao sam pokrenuti ovrhu. Tada pokrećem i spor na Trgovačkom sudu koji u ožujku 2011. donosi presudu u moju korist, a po kojoj mi je njegova tvrtka Gina dužna platiti 950 tisuća kuna, obzirom da je prvotni iznos uvećan za kamate, sudske troškove… Cerini se taktički žali na Visoki trgovački sud čime kupuje vrijeme. No VTS, i ako je ovo jednostavan slučaj, posebno zato jer je Gina prijavila fakturu Vargona u pretporezu i samim time priznala njenu vjerodostojnost, već skoro tri i pol godine to ne rješava.  

 Potez pera


U međuvremenu na snagu stupa Zakon o predstečajnim nagodbama po kojem se presude poput ove u korist Vargona ne mogu provesti, već sam upućen da svoje potraživanje pokušam riješiti kroz predstečajnu nagodbu. Nažalost, sto posto sam siguran da kroz taj postupak neću naplatiti svoja potraživanja prema tvrtki Gina. Znači: najprije sam žrtva sporosti pravosuđa koje od 2008. do 2014. nije u stanju donijeti pravomoćnu, drugostupanjsku presudu u jednostavnom slučaju kakav je poslovni odnos između Vargona i Gine.


  Potom sam žrtva lošeg Zakona o predstečajnoj nagodbi i njegovoj primjeni u kojoj se pokušava spasiti tvrtku koja nema zaposlenih, nema perspektivu i neće nikome od nas vjerovnika nakon dvije godine počeka platiti niti kune duga. Pritom treba naglasiti da je predstečajna nagodba sklopljena i tako što je za nju temeljem sudužništva od 5,3 milijuna kuna, kao jedan od vjerovnika njegove tvrtke Gina, glasao i sam Giorgio Cerin, kaže Goran Brašnić. Smatra da je Zakon o predstečajnoj nagodbi morao voditi računa o vjerovnicima poput Vargona koji imaju presude u svoju korist protiv dužnika koji traži predstečajnu nagodbu. Situaciju koja se događa primjenom Zakona o predstečajnim nagodbama, a u kojoj se njegove godine sudovanja sa dužnikom olako poništavaju, smatra nepravednom i suprostavljenu investicijskoj klimi koja se proklamira.


  – Ovo je klasičan primjer pravne nesigurnosti zbog koje u Hrvatskoj imamo sve manje investicija. Naime, političkom odlukom usvojen je zakon koji poništava sav moj rad, trud i sudovanje protiv pravne osobe koja mi je ostala dužna. I na pragu pobjede, nakon godina troškova, sve se jednostavno, potezom pera, poništava. Kakva nam se poruka time šalje, pita se Brašnić. Obzirom da je kao jedan od vjerovnika u predstečajnoj nagodbi oko Gine bio preglasan, Vargon je morao pristati na umanjenje potraživanja sa 950 tisuća kuna na oko 400 tisuća. Prve dvije godine počeka Gina, koja inače nema nijednog zaposlenog što znači da se u predstečajnoj nagodbi ne štite radna mjesta, nijednom vjerovniku ne plaća obveze koje bi trebala sanirati tek u narednih pet godina. Brašnić to smatra nerealnim.    

Nerealan plan


– Svjestan sam da ta firma neće opstati i da se neću naplatiti. Njen plan financijskog i operativnog restrukturiranja je neutemeljen i ne postoje osnove za nastavak poslovanja tvrtke Gina koja je davno, temeljem zakonskih odredbi, trebala pokrenuti stečajni postupak. Taj plan uopće ne ukazuje na mogućnost dugotrajne likvidnosti i sloventnosti niti ne dokazuje kako tvrtka Gina vjerovnicima omogućuje namirenje njihovih tražbina. Uz to, Plan ne predviđa osiguranje obrtnih sredstava potrebnih za početak poslovnih aktivnosti. Gina ima određena potraživanja, no ona su mala, a najveći je dio nenaplativ. Zanimljivo je da se nenaplativa potraživanja odnose na tvrtke koje se nalaze u stečaju ili predstečaju, poput AC Cerini ili Drvene kuće. U obje tvrtke isti su vlasnici i uprava kao i u tvrtki Gina. Iste se osobe iz obitelji Cerini nalaze ili su se nalazile u tvrtki Cerini d.o.o. koja je završila u stečaju, tvrtki Autocentar Cerini d.o.o. koja je također završila u stečaju, tvrtki Cerini nekretnine d.o.o. preimenovanoj u Gina d.o.o. koja je u predstečajnoj nagodbi isto kao i Drvene kuće d.o.o. I sad se donosi Zakon o predstečajnoj nagodbi koji takvima poput Cerinija i s njime povezanim osobama u tvrtkama koje su propadale ili propadaju omogućava da se kroz predstečajnu nagodbu i dalje provlače na teret nas vjerovnika kojima su ostali dužni, isto kao što će i ubuduće ostajati dužni jer neće moći plaćati svoje obveze.


  Zbog svega toga, ovaj slučaj je primjer zloupotrebe ionako manjkavog Zakona o predstečajnim nagodbama. Dužnik koristeći rupe u Zakonu naprosto kupuje vrijeme u kojem će još mnogima (p)ostati dužan, a postojeći vjerovnici, osim banaka s hipotekama na nekretninama, nikada neće naplatiti svoja potraživanja, zaključio je Brašnić, akter slučaja u koje se potvrđuje pravilo da pravo i pravda često nemaju zajedničkih točaka