Svjetski dan beskućnika

Posjetili smo riječka prihvatilišta: ‘Nama je svaki dan – dan beskućnika’

Mirjana Grce

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Svjetski dan beskućnika radno su obilježila riječka prihvatilišta Oaza te Ruže sv. Franje, kao i Kuća utočišta, dnevni centar za beskućnike i ostale marginalizirane osobe grada Rijeke



RIJEKA – Svjetski dan beskućnika radno su obilježila riječka prihvatilišta za beskućnike Oaza te Ruže sv. Franje, kao i Kuća utočišta, dnevni centar za beskućnike i ostale marginalizirane osobe grada Rijeke. Svima njima svaki je dan i dan beskućnika.


Prihvatilište Udruge za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza tradicionalno je održalo Dan otvorenih vrata. Građani su mogli posjetiti prihvatilište, informirati se o njegovom radu, družiti se s njegovim korisnicima, djelatnicima i volonterima, donirati hranu i higijenske potrepštine.


U suradnji s građanskom inicijativom »Kvart za 5« bila je planirana akcija uređenja dječjeg parka na Školjiću, koji je zajedničkim trudom uređen lani, no zbog lošeg vremena akcija je odgođena za nekoliko dana.


Prijava prebivališta




– Udruga Oaza uspješno vodi Prihvatilište za beskućnike od 2013., a stambenu zajednicu za žene beskućnice od 2015. godine. Od tada je na adresu prihvatilišta u svrhu izrade osobne dokumentacije prijavljeno prebivalište bez smještaja za 48 korisnika, usluge prihvatilišta koristila su 103 različita korisnika, a stambene zajednice 21 različiti korisnik s područja Grada Rijeke i PGŽ-a. Prihvatilište svojim korisnicima kontinuirano pruža usluge stručne psihosocijalne podrške punim kapacitetima u oba prostora, poručili su iz Oaze.


Prihvatilište Ruže sv. Franje, kojega je prije više od desetljeća pokrenuo i vodi Franjevački svjetovni red s Trsata, Svjetski dan beskućnika će simbolično obilježiti 13. listopada, kada će na Trsatu održati akciju nazvanu Kolač sv. Franje.


Članovi FSR-a pripremit će kolače i na taj način prikupljati donacije za prihvatilište, upoznavati zainteresirane s njegovim radom, senzibilizirati za problematiku ljudi koji su postali beskućnici. Ovo prihvatilište je u više od desetljeća rada imalo više stotina korisnika, a do sada u ovoj godini već 60-ak.


Slađana Tuftan, stručna djelatnica u Ružama sv. Franje, kaže da su korisnici prihvatilišta sve više starije radnonesposobne osobe, često osobe koje su otpuštene iz psihijatrijskih klinika ili osobe kojima nedostaje nekoliko godina do mirovine.


Obroci u Kući utočišta


– U Rijeci postoji mreža skrbi za ljude koji su beskućnici, no problem je s dugotrajnim smještajem za osobe koje sam spomenula. Takav smještaj nedostaje, poručuje.



Kuća utočišta koju vodi Depaul Hrvatska nedavno je imala intenzivan Tjedan sv. Vinka Paulskog i brojnim građanima, posebno brojnim mladima koji su je posjetili, uspješno je približila problematiku beskućništva. Dnevno tu kuću, koja marginaliziranim osobama nastoji pružiti cjelovitu pomoć, posjećuje 60-ak osoba – svi da bi ručali, mnogi i da bi doručkovali i večerali, a mnogi tražeći i drugu pomoć. Tako je bilo i danas.


Od 31. listopada prepušteni ulici


U povodu Svjetskog dana beskućnika u Puli je održan 13. Nacionalni susret o beskućnicima koji je organizirala Hrvatska mreža za beskućnike – HMB. U priopćenju uoči toga dana HMB upozorava da je beskućništvo rastući socijalni problem u Hrvatskoj, a da usluge smještaja sada pruža 13 prihvatilišta i prenoćišta.



– Ukupni smještajni kapaciteti su za 450 osoba i nedostatni su za zbrinjavanje svih potrebitih, posebno u zimskim uvjetima. Prihvatilišta i prenoćišta su u protekle tri godine, zahvaljujući ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb, razvijala i pružala i druge usluge (dnevni boravci, stambene zajednice, osposobljavanja za zaposlenje, pomoć i podrška u zapošljavanju i socijalnom uključivanju i dr.) s ciljem integracije i socijalnog uključivanja beskućnika – međutim, programi prestaju 31. listopada, zbog čega će mnogi koji nisu obuhvaćeni smještajem biti prepušteni ulici i sami sebi.


Jedan od trenutno najvećih problema je zbrinjavanje starijih korisnika, teže psihički bolesnih, osoba s intelektualnim teškoćama, ovisnika o alkoholu i opojnim sredstvima, mladih koji izlaze iz alternativne skrbi te osoba koje izlaze nakon dugotrajnog boravka u zdravstvenim ili nekim drugim institucijama, upozorava, uz ostalo, HMB.