RIJEKA Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić najavio je da bi se izmjene Statuta Grada Rijeke mogle naći na dnevnom redu gradskoga parlamenta za nekoliko mjeseci, a njegova je stranka zadužena za promjenu odredbi koje se tiču riječkoga kulturnog identiteta.

– Izmjene su usaglašene sa središnjim političkim blokom koji čini 15 vijećnika i sada slijede pregovori sa SDP-ovom koalicijom i HDZ-om kako bi postigli konsenzus. Nakon toga će prijedlog biti upućen na javnu raspravu.

Njime želimo ojačati riječki identitet i posebnost te omogućiti dvojezičnost za autohtonu talijansku zajednicu. Nastojat ćemo u užem središtu grada uvesti dvojezičnost, ali riječ je o vizualnoj, a ne formalnoj dvojezičnosti. Na zapadnoj obali Istre uvedena je formalna dvojezičnost, a naš je prijedlog najbliži onome što je napravljeno u Labinu.

Mislimo da je sazrelo vrijeme u kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture i slogana Luka različitosti da se naša inicijativa prihvati, izjavio je Švorinić.

On je i naveo što će se točno naći na Gradskom vijeću, iako je riječ o radnoj verziji.

– Želimo da se u Statutu navedu još neki dani koji su izuzetno važni za Rijeku, a riječ je o 1. ožujku Danu ujedinjenja grada, kada su se spojili Rijeka i Sušak, 18. ožujku kada je proglašena slobodna luka Rijeka i 8. lipnju kao danu riječkoga orla.

Nastojat ćemo da se u Statutu navede da Grad Rijeka promiče društvene, prostorne, arhitektonske, povijesne, prirodne, etničke, kulturne i druge osobitosti Grada Rijeke, te da Grad Rijeka promiče riječke narodne običaje, obilježavanje gradskih blagdana, zaštitu izvornih toponima te očuvanje lokalnih govora, čakavskog i fijumanskog, kroz zavičajnu školsku nastavu i druge sadržaje.

Mislimo da je bitno i da se naglasi neophodnost suradnje s gradovima i općinama riječkoga prstena. I na kraju bi Grad Rijeka u užem centru grada, mjesni odbori Luka, Kozala i Školjić, gdje je povijesno prisutna autohtona talijanska manjina, trebao uvesti natpise na pločama s nazivima gradskih institucija, toponimima, ulica i trgova, osim na hrvatskom, i na talijanskom jeziku.

Vizualna dvojezičnost u ostalim dijelovima grada može biti uvedena posebnom odlukom mjesnog odbora, pojasnio je Švorinić.

Laura Marchig naglasila je da oni koji imaju nešto protiv vizualne dvojezičnosti ili ne znaju povijest, ili je negiraju.

– Talijanska komponenta u Rijeci je autohtona, postoji fijumansko narječje, a talijanski je definitivno povijesni jezik ovih krajeva. Osim toga, vizualna dvojezičnost je pravo nacionalnih manjina i prema sporazumu koji je potpisan s Republikom Italijom, podsjetila je Marchig.

Livio Defranza dodao je da vizualna dvojezičnost osim povijesnog konteksta može imati i turistički potencijal, zaključivši da je šteta da Turistička zajednica grada Rijeke više ne koristi naziv Fiume u brendiranju grada.