Predavanje o moždanom udaru u gradskoj vijećnici / Snimio Ivica TOMIĆ
Vrlo je važno da ljudi budu educirani o prepoznavanju moždanih udara i u našoj praksi nije rijetkost da je moždani udar kod bake prepoznala unuka i tako joj spasila život. Volimo reći da je vrijeme mozak jer nam je za liječenje moždanog udara brza reakcija presudna u spašavanju života i prevenciji invaliditeta, rekao je dr. David Bonifačić
RIJEKA Svake minute u svijetu od moždanog udara umre deset ljudi. Samo u SAD-u godišnje broj ljudi koji su doživjeli moždani udar raste za 55.000, a na mjestu uzroka smrtnosti treći je u žena i peti u muškaraca.
U Hrvatskoj su brojke još alarmantnije: moždani udar kao uzork smrtnosti varira između drugog i trećeg mjesta, a godišnje osam tisuća ljudi dobije moždani udar po prvi put dok se u dvije tisuće slučajeva radi o recidivu odnosno ponovljenom moždanom udaru.
Dio je to podataka koje su na prvom obilježavanju Dana crvenih haljina u Hrvatskoj danas upozorili riječki neurolozi. Dan crvenih haljina posebno je posvećen prevenciji moždanih udara u žena koje su danas ispunile gradsku vijećnicu i kao znak podrške podizanju svijesti prepoznavanja i prevencije moždanih udara u žena odjenule crvene majice.
– Vrlo je važno da ljudi budu educirani o prepoznavanju moždanih udara i u našoj praksi nije rijetkost da je moždani udar kod bake prepoznala unuka i tako joj spasila život. Volimo reći da je vrijeme mozak jer nam je za liječenje moždanog udara brza reakcija presudna u spašavanju života i prevenciji invaliditeta. Za razliku od mozga, srce ima vrlo jasan simptom koji olakšava posao našim kolegama kardiolozima, a kojeg mi neurolozi ne susrećemo. Naime, srce boli i bol alarmira pacijente dok mozak uglavnom ne boli što nas usporava u prepoznavanju, istaknuo je dr. David Bonifačić s Klinike za neurologiju.
Dan crvenih haljina posebno upozorava na činjenicu da je u dobi od 20. do 39. godine moždani udar dvostruko češći u žena nego kod muškaraca. Specifični rizici kod žene u mlađoj dobi su oralna kontracepcija, migrena s aurom, češći poremećaji srčanog ritma, češća šećerna bolest tipa 2, periodi oko trudnoće i poroda koji rezultiraju prevelikom tjelesnom težinom prije samog poroda, gestacijskom hipertenzijom, dijabetesom i preeklapsijom, zatim anemija srpastih stanica te neke upalne promjene krvnih žila i disekcije.
Nesanica i razdražljivost kod žena mogu prethoditi moždanom udaru i trajati tjednima prije nego što se moždani udar dogodi.