Sve više divljih deponija

Odlaganje glomaznog otpada novi komunalni problem u Rijeci

Ljiljana Hlača

Velika gomila grota i šute nekoliko je dana krasila park na Mlaki / Snimio Roni BRMALJ

Velika gomila grota i šute nekoliko je dana krasila park na Mlaki / Snimio Roni BRMALJ

Za nastanak divljih deponija kriva praksa angažiranja neovlaštenih osoba ili poduzeća koje svoj otpad onda ostavljaju na ovaj način na manje vidljivim lokalitetima u gradu, smatraju u Čistoći



RIJEKA U parku Crvenog križa u Zvonimirovoj ulici  ovih je dana odložena poprilična količina krupnog otpada (velike grote, šuta, razlomljeni beton, zemlja). To je samo jedan od slučaja koji u posljednje vrijeme bilježi komunalno redarstvo, rješavaju djelatnici KD Čistoće, a plaćaju porezni obveznici. Nakon nekoliko dana taj je otpad uklonjen iz parka.


Naime, u posljednje vrijeme uočen je porast divljih deponija po gradu. Tako je KD »Čistoća« ovog ljeta imala niz intervencija čišćenja zelenih površina od namještaja, šute…


– Događalo nam se da smo tri puta za redom ovog ljeta čistili istu lokaciju na Belvederu i to od namještaja. To ne može biti slučajno čišćenje stana, rekao nam glasnogovornik KD Čistoće Milan Zagorac.Ima li to veze sa sve češćim oglašavanjem raznih tvrtki koje prikupljaju otpad od stanara, čiste šupe i slično. Ta se djelatnost masovno reklamira po Rijeci, a oglasi su zalijepljeni po stupovima. Plaćaju li građani uslugu, a prikupljeni otpad na kraju rješavaju gradske službe? U Čistoći navode da nije na njima da ispituju navedenu djelatnost.

– Ono što ostaje nepoznanica jest kamo završava otpad prikupljen iz kućanstava na taj način. Naime, često uočavamo neovlašteno ostavljanje glomaznog otpada pored našeg reciklažnog dvorišta Pehlin, što također prijavljujemo komunalnom redarstvu.  S vremena na vrijeme primjećujemo i povećanje ostavljanja glomaznog otpada pored spremnika u različitim dijelovima grada i na zelenim površinama. Po prijavi  komunalnom redarstvu to se smeće uklanja, a onda se ova pojava uočava u nekom drugom dijelu grada, navode u Čistoći.





Zbirnjavanje »šute«, odnosno građevinskog otpada, je posebna priča. Reciklažno dvorište Mihačeva draga će ga u manjim količinama prihvatiti od građana. Kada počne s radom trebao bi ga prihvaćati ŽCGO Marišćina. Za tvrtke koje se bave takvim prihvatom otpada, to neće biti gratis. Inače, riječ je o sirovini koja se u potpunosti može ponovno staviti u upotrebu. No, to se kod nas ne radi. I zato ti problemi.



U Čistoći smatraju da treba uzeti u obzir da još uvijek dio građana zaista ne pozna sustav odvajanja i zbrinjavanja otpada pa svoj glomazni otpad ostavlja pored spremnika. No, ipak je nevjerojatno da se cijelo susjedstvo doslovno u nekoliko dana odlučuje na promjenu namještaja.


– Upravo zbog toga smatramo da je za nastanak ovih divljih deponija kriva praksa angažiranja neovlaštenih osoba ili poduzeća koje svoj otpad onda ostavljaju na ovaj način na manje vidljivim lokalitetima u gradu, smatraju u Čistoći.


Preporuka za građane (koji žele pratiti ekološke trendove i ipak nešto uredniji grad, a ne recimo parkove s glomaznim otpadom) jest da kod čišćenja svojih tavana, šupa i slično koriste neki od ponuđenih načina zbrinjavanja smeća: vlastiti dovoz u reciklažna dvorišta Pehlin ili Mihačeva draga (više na www.cistoca-ri.hr ili na info telefon 0800 99 99 00 te na info mail [email protected]), korištenje besplatnih baja koje se postavljaju po mjesnim odborima (za precizan lokalitet obratiti se svojem mjesnom odboru) ili narudžba baje od 3 ili 5 metara kubičnih za vlastite potrebe po komercijalnim uvjetima. Baju može naručiti i cijela zgrada, i platiti je iz sredstava pričuve.